hrvatski

VIZIJA RAZVOJA SUSTAVA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE – NACIONALNI PARK “KRKA” KAO PREDVODNIK TRENDOVA

U suvremenom društvenom kontekstu uloga i značaj zaštićenih područja jednako se vrednuju kroz ostvarivanje ciljeva očuvanja bioraznolikosti i putem doprinosa održivom razvoju, osobito lokalnih zajednica. Recentne analize parkovnog sustava Republike Hrvatske pokazale su tek djelomične pretpostavke za njegov daljnji razvoj, pri čemu unapređenje i veću učinkovitost priječe izostanak cjelovite vizije, nestandardizirano upravljanje, slabosti financiranja, sporadične sektorske politike, nagomilani problemi imovinsko-pravne prirode i dr. Obilježje sustava je i vrlo nepovoljna struktura rashoda, pri čemu se više od 80% ukupnih prihoda usmjerava na plaće i materijalne troškove, a manje od 15% na investicije i programske troškove, uključujući i projekte podupiranja razvoja lokalnih zajednica. Strateški ciljevi razvoja parkovnog sustava definirani su Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske. Glavni ciljevi uključuju integralno vrednovanje zaštićenih područja, povećanje kvalitete i učinkovitosti njihova upravljanja te osiguranje aktivne participacije javnosti u planiranju i upravljanju zaštićenih područja. Operativni ciljevi vezani su za poboljšanje temeljnih dokumenata upravljanja, digitaliziraju granica i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i dr. Kao posebni cilj Strategije naglašava se uspostava reprezentativne i funkcionalne mreže zaštićenih područja uz prethodnu procjenu zaštićenih područja sukladno IUCN-ovim kategorijama te analizu njihove reprezentativnost i funkcionalnost kako bi se odredili prioriteti i načini rješavanja problema i otvorenih pitanja. Sukladno nalazima analize potrebno je kontinuirano provoditi reviziju zaštićenih područja. Na nacionalnoj razini treba razviti kriterije i predložiti prioritete za proglašenje novih zaštićenih područja važnih za očuvanje prirode RH, ali i odrediti prioritete za uključivanju hrvatskih zaštićenih područja u globalne mreže kao što su Popis svjetske baštine UNESCO, UNESCO program rezervata biosfere (MaB), popis međunarodno važnih močvarnih područja (Ramsar), mreža geoparkova (Geoparks) i dr. Generatorom unapređenja parkovnog sustava RH trebala bi postati Nacionalna parkovna agencija (NPA) koja bi na nacionalnoj razini bila nositelj jedinstvene parkovne politike i odgovorna za zastupanje zajedničkih interesa vezanih uz društveno vrednovanje zaštićenih područja, njihovo stabilno financiranje, profesionalizaciju parkovnih funkcija i poslova, pozicioniranje u odnosu na druge sektore (turizam, energetika, poljoprivreda, šumarstvo, promet i dr.), ali i rješavanje otvorenih pravnih pitanja i problema. Perspektiva većeg doprinosa parkovnog sustava u očuvanju prirode RH, ali i stvaranje boljih uvjeta održivog razvoja vezani su uz prilagodljivije i transparentnije upravljanje te dinamičnije prostorno planiranje i uređenje zaštićenih područja, posebno nacionalnih parkova i parkova prirode. Važan element toga čini nadograđivanje postojećih sustava posjećivanja, koji za temelj imaju znanstveno određene prihvatne kapacitete, i koji su usko povezani s kreiranjem autentičnih programa tematskog posjećivanja. Takvi se program trebaju osmisliti na nacionalnoj razini uz naglašeno uključivanja najrazličitijih partnerskih organizacija, posebno onih iz lokalnih zajednica. Važnu dodanu vrijednost u tom kontekstu činit će povezivanje jedinica parkovnog sustava u prepoznatljive globalne mreže kao što su UNESCO WH, UNESCO MaB, Ramsar, Geoparks, PAN parks i dr.) Perspektiva održivog financiranja parkovnog sustava polazi od nužnosti izračuna izravnih i neizravnih vrijednosti zaštićenih područja te ukupnih tržišnih i netržišnih usluga i koristi kojima doprinose društvu. Koncept upravljanja mora biti oslonjen na jasne financijske mehanizme i diversificirane novčane izvore (transferi javnih proračuna, koncesijske i druge naknade, vlastiti prihodi parkovnih uprava i dr.). Pritom se svi prihodi od naknada u parkovnom sustavu moraju striktno reinvestirati u očuvanje, održavanje i razvoj sustava. Nacionalni park Krka po svojim je rezultatima više od desetljeća pozicinira na samom vrhu parkovnog sustava R. Hrvatske. Ovakav doseg treba, prije svega, pripisati dobro postavljenom upravljačkom konceptu kojim se postigla financijska autonomija i visoka razina održivosti upravljanja, ali i kvaliteti organizacije upravljanja koja je zasnovana na projektnom duhu parkovne uprave i izmimnoj predanosti misiji očuvanja i razvoja zaštićenog područja od strane svih sudionika funkcioniranja NP Krka. Uvažavajući aktualno stanje hrvatskog parkovnog sustava, ali i globalne parkovne trendove, područje iskoraka NP Krka posebno se odnosi na sljedeće: 1. integralno vrednovanje i visoku razinu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti zaštićenog područja kao rezultat cjelovitog pristupa u kojem su provedba i rezultati istraživanja sustavno usko povezani s podizanjem opsega i kvalitete očuvanja, ali i kreiranjem novih rješenja u upravljanju i/ili razvoju parkovnih proizvoda i usluga. 2. višestruki doprinos razvoju lokalnih zajednica ostvaren kroz zapošljavanje (redovno i sezonsko) lokalnog stanovništva, angažiranje lokalnih operatera za specifične parkovne usluge (program protupožarnih mjera, brodski prijevoz posjetitelja i dr.), uređenje objekata od zajedničkog interesa (parkovne ispostave, info-centri), poboljšanje lokalne komunalne infrastrukture i dr. 3. trajne napore i uočljive rezultate u očuvanju zaštićenog područja i podizanju doživljaja posjetitelja kroz dinamičan razvoj organiziranog sustava posjećivanja, izgrađenog na istraživanjima prihvatnog kapaciteta, pri čemu su ključni elementi integrirani model prodaje ulaznica, cjelovit sustav internog prijevoza te trajno ekološko rasterećenje područja kroz razvoj i afirmaciju novih itenerara i lokacija posjećivanja. 4. uključivanje u globalne trendove posjećivanja zaštićenih područja kroz kreativan razvoj parkovne ponude vezan za specifične i sofisticirane posjetiteljske senzibilitete koji uključuju razgledavanje izložbi, prisustvovanje festivalima i predstavama, aktivnu edukaciju, sudjelovanje u autentičnim gastro-etno doživljajima i dr.

zaštićena područja; Hrvatska; nacionalni park Krka; upravljanje; financiranje; održivost; turizam

nije evidentirano