Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 799273

Semantika prostora u dječjem povijesnom romanu "Krbavska bitka" Jure Karakaša


Franković, Sanja
Semantika prostora u dječjem povijesnom romanu "Krbavska bitka" Jure Karakaša // Zlatni danci 14 - Suvremena dječja književnost II. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa / Ana Pintarić (ur.).
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Filozofski fakultet) i Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, 2013. str. 85-120 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Semantika prostora u dječjem povijesnom romanu "Krbavska bitka" Jure Karakaša
(The Semantics of Space in Children's Historical Novel "The Battle of Krbava" by Jure Karakaš)

Autori
Franković, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zlatni danci 14 - Suvremena dječja književnost II. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa / Ana Pintarić - Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Filozofski fakultet) i Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, 2013, 85-120

ISBN
9789533140483

Skup
Zlatni danci 14 - Suvremena dječja književnost II

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12. i 13. 4. 2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Klasični povijesni roman; viteško-pustolovne epizode; geografske figure; glagoljčka pismenost; usmenoknjiževni izrazi
(Classical historical nove; knightly-adventurous episodes; geographic figures; Glagolitic literacy; oral literature's expressions)

Sažetak
Roman za mlade Krbavska bitka Jure Karakaša nasljeduje šenoinsku tradiciju povijesnoga romana, što se očituje u ideji povijesti kao napretka. Strukturu romana čine dva fabularna tijeka: okvirna priča iz ličke svakodnevnice dvoje mladih, pisara Mikule Uglješića i travarice Luce Vlkohnićeve, te priča viteza Ivaka Parinčića o tek minuloj Krbavskoj bitki, s kojom oni postaju povezani kao slušatelji. Vitezova je priča umetnuta u prvi tijek, koji se prema njoj odnosi kao ustaljena svakodnevnica prema strašnoj, ali ipak završenoj epizodi, nakon čega ljudi s povjerenjem gledaju u budućnost. Roman obiluje reminiscencijama na kulturne slojeve kao bitne čimbenike hrvatskoga identiteta: glagoljičku pismenost, narodnu medicinu, predaju vezanu za ličke krajolike i svakodnevni život puka te usmenu književnost u funkciji izricanja najdubljih pozitivnih ili negativnih osjećaja likova. Prepoznatljiva su i obilježja hajdučko-turske novelistike kao sredstvo za dinamizaciju radnje i prenošenje odgojne poruke o ratu kao najvećem zlu. U radu se istražuje uloga prostora u izmjenjivanju stanja opasnosti i mira. Prirodne geografske figure upućuju na čovjekovu iskonsku povezanost s prirodnim krajolikom, što se odražava u narodnoj predaji i životnoj svakodnevnici. Opisi prostora dobivaju i funkciju itinerara u putovanju ličkim predjelima, koji su u ratnim okolnostima predočeni kao ozvučena slika roblja u prisilnu pokretu. Prostor dijeli sudbinu ljudi više negoli to čini prolazno vrijeme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Sanja Franković, (344333)