hrvatski

Semantika prostora u dječjem povijesnom romanu "Krbavska bitka" Jure Karakaša

Roman za mlade Krbavska bitka Jure Karakaša nasljeduje šenoinsku tradiciju povijesnoga romana, što se očituje u ideji povijesti kao napretka. Strukturu romana čine dva fabularna tijeka: okvirna priča iz ličke svakodnevnice dvoje mladih, pisara Mikule Uglješića i travarice Luce Vlkohnićeve, te priča viteza Ivaka Parinčića o tek minuloj Krbavskoj bitki, s kojom oni postaju povezani kao slušatelji. Vitezova je priča umetnuta u prvi tijek, koji se prema njoj odnosi kao ustaljena svakodnevnica prema strašnoj, ali ipak završenoj epizodi, nakon čega ljudi s povjerenjem gledaju u budućnost. Roman obiluje reminiscencijama na kulturne slojeve kao bitne čimbenike hrvatskoga identiteta: glagoljičku pismenost, narodnu medicinu, predaju vezanu za ličke krajolike i svakodnevni život puka te usmenu književnost u funkciji izricanja najdubljih pozitivnih ili negativnih osjećaja likova. Prepoznatljiva su i obilježja hajdučko-turske novelistike kao sredstvo za dinamizaciju radnje i prenošenje odgojne poruke o ratu kao najvećem zlu. U radu se istražuje uloga prostora u izmjenjivanju stanja opasnosti i mira. Prirodne geografske figure upućuju na čovjekovu iskonsku povezanost s prirodnim krajolikom, što se odražava u narodnoj predaji i životnoj svakodnevnici. Opisi prostora dobivaju i funkciju itinerara u putovanju ličkim predjelima, koji su u ratnim okolnostima predočeni kao ozvučena slika roblja u prisilnu pokretu. Prostor dijeli sudbinu ljudi više negoli to čini prolazno vrijeme.

klasični povijesni roman; viteško-pustolovne epizode; geografske figure; glagoljčka pismenost; usmenoknjiževni izrazi

nije evidentirano