hrvatski

Barokna arhitektura

U knjizi Barokna arhitektura obrađena je sakralna, reprezentativna stambena i javna te fortifikacijska arhitektura. Studija predstavlja sintezu dosadašnjih spoznaja, ali i rezultat višegodišnjih znanstvenih istraživanja – terenskih i arhivskih, kao i onih komparativnih u susjednim državama, srednjoeuropskim i mediteranskim. Građa je sistematizirana kronološki po regijama te tipološki po vrstama arhitekture – sakralne i profane – a svaka je grupacija spomenika prezentirana u svom prostorno-urbanističkom i povijesnom okviru. Posebno težište analize i sinteze jest istraživanje ishodišta tipologije i stila, koja se uslijed tadašnje gospodarske i političke situacije te teritorijalne podijeljenosti Hrvatske nalaze izvan njezinih granica, jednako u srednjoeuropskom kao i u mediteranskom krugu, odnosno u značajnim kulturnim centrima poput Rima, Venecija, Graza i Beča. No istodobno regionalna podvojenost na kontinentalnu i jadransku Hrvatsku, dosada uobičajena u našoj stručnoj literaturi, prevladana je međusobnom tipološkom i stilskom komparacijom arhitekture na cjelokupnom hrvatskom teritoriju. Uz razmatranje afirmacije dominantnog baroknog stila i njegove periodizacije na ranu, zrelu i kasnu fazu, u knjizi je valorizirana paralelna pojava drugih stilova – gotike, renesanse i manirizma u 17. stoljeću, te rokokoa i klasicizma u 18. stoljeću. Prikazani su također novi rezultati u pogledu istraživanja udjela pojedinih europskih arhitekata u formiranju hrvatske barokne arhitekture te prihvaćanja njihovih utjecaja u domaćim krugovima naručitelja i graditelja. Uz nove spoznaje o okolnostima i vremenu nastanka pojedinih arhitektonskih spomenika, reinterpretirana je njihova dosadašnja valorizacija u hrvatskom i europskom kontekstu, što je ujedno i glavni znanstveni doprinos knjige u odnosu na postojeću stručnu literaturu.

Barok; Hrvatska; arhitektura; crkve; palače; utvrde

nije evidentirano