Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 798512

Mitske sastavnice u djelu Vladimira Nazora


Franković, Sanja
Mitske sastavnice u djelu Vladimira Nazora 2009., magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Mitske sastavnice u djelu Vladimira Nazora
(Mythical Components in the Works of Vladimir Nazor)

Autori
Franković, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21. 1

Godina
2009

Stranica
265

Mentor
Banov-Depope, Estela

Ključne riječi
Nazor; mit; mitologija; hrvatska književnost; moderna; secesijska stilizacija; neoromantizam; književna genologija
(Nazor; myth; mythology; Croatian literature; modernity; Secessionist stylization; neo-romanticism; literary genology)

Sažetak
Uvodna poglavlja rada govore o mitu, mitskim izvorištima Zapadne civilizacije i o Nazorovoj sklonosti prema mitu u kontekstu hrvatskih i europskih modernih književnih kretanja. Mitski su sadržaji odgovarali onodobnom neoromantičnom interesu za teme iz prošlosti, koje izmiču suvremenoj iskustvenoj provjeri, pa su za njih prikladne književne vrste poput bajke, legende ili epa s izrazitim folklornim sastavnicama. Nazorov bujan i slikovit izraz u skladu je sa secesijskom ornamentalnom stilizacijom. U središnjem dijelu rada raščlanjuju se mitske sastavnice njegovih djela (opis kozmogonije i kalendarskih mijena, oblikovanje mitskih dimenzija muških i ženskih likova) s osvrtom na njihovu pripadnost određenoj mitologiji, najčešće slavenskoj ili grčkoj. Nakon rane mitološke faze slijedi faza prožimanja mitskih i kršćanskih sastavnica, a na koncu kršćanska slika svijeta prevladava nad mitološkom. Dva se provodna motiva provlače njegovim djelima razmatranima u ovome radu. Prvi je motiv mitološki i alegorija o izmjeni godišnjih doba: na doslovnoj razini izmjenjuju se prirodni ciklusi stvaranja i odumiranja, a u prenesenome značenju čovjek i narod nakon poraza moraju smoći snage i mudrosti za vlastitu obnovu. Drugi je motiv kršćanski i ističe vezu između Zemlje i neba, čovječanstva i božanskoga svijeta, simboliziranu pomoću arhetipova mineralnoga svijeta (planine, hrama, grada) i posrednika iz biljnog i životinjskog svijeta (zimzelenih stabala sa simbolikom besmrtnosti ; pauka, leptirâ, slavuja, cvrčka, orla) te među prirodnim pojavama (dúgē, sunca, mjeseca, zvijezdâ). Kao drevni sustav koji se bavio temeljnim pitanjima opstanka ljudske zajednice, mit je Nazoru poslužio kako bi izrazio svoje nacionalne, ekološke i općeljudske poruke. Pisac se potom okrenuo kršćanskom shvaćanju svijeta, znakovi kojega su se javljali i ranije. Mitska slika svijeta podrazumijeva njegovo periodično razaranje i ponovno stvaranje, a u kršćanstvu je vrijeme shvaćeno kao konačna povijest, nakon koje slijedi obnova raja na Zemlji. Oba duhovna sustava uključuju povratak zlatnoga doba čovječanstva i zato su Nazoru služili kao potvrda njegove vjere u moć obnove prirode, čovjeka, naroda i čovječanstva u cjelini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Sanja Franković, (344333)