hrvatski

Model međuovisnosti fizikalno-mehaničkih značajki karbonatnih stijena.

Karakteristike i ponašanje stijenske mase uvjetuje odnos intaktnog stijenskog materijala i diskontinuiteta. Zbog toga proučavanje oba dijela, koji su s gledišta mehanike stijena svojstveno vrlo različiti, ima značajnu ulogu u razumijevanju kompleksnosti stanja stijenske mase, njenog ponašanja u prirodnom stanju te ponašanja pri izradi različitih inženjerskih zahvata u stijenskoj masi. Intaktni stijenski materijal je najčešće predmet laboratorijskih ispitivanja kojima se određuju fizikalno-mehaničke značajke da bi se mogle primijeniti u odgovarajućim inženjerskim zadacima. Postupci ispitivanja fizikalno-mehaničkih značajki propisani su preporukama Međunarodnog društva za mehaniku stijena, a mnogi su od njih pretočeni i u nacionalne standarde. Zbog zahtjevnosti preporuka prema kojima se izvode ispitivanja u pogledu obradivosti uzoraka, koje nije uvijek moguće zadovoljiti, postoji interes i potreba za procjenjivanjem vrijednosti važnijih fizikalno-mehaničkih značajki pomoću jednostavnijih ispitivanja. Mogućnošću procjene bavili su se mnogi znanstvenici, kako u isključivo inženjerske svrhe tako i u znanstvene, te su se pri tome koristili jednostavnim međuovisnostima, a u novije vrijeme i sve složenijim metodama procjene. U disertaciji je iznesen prijedlog podjele metoda za procjenu te dan prikaz jednadžbi međuovisnosti i modela za procjenu do kojih su pojedini istraživači došli proučavajući različite stijene i primjenjujući različite metode procjene fizikalno-mehaničkih značajki stijenskog materijala. Zbog velike zastupljenosti karbonatnih stijena u Republici Hrvatskoj razumljiva je potreba za istraživanjem tih stijena, a s time u vezi i za ispitivanjem njihovih fizikalno-mehaničkih značajki. Cilj istraživanja ove disertacije je bio istražiti značajke intaktnog materijala različitih karbonatnih stijena, analizirati rezultate fizikalno-mehaničkih značajki i njihovih međuovisnosti te utvrditi optimalne metode za procjenu važnijih značajki preko modela koji bi dali zadovoljavajuće faktore korelacije. Na osnovi statističke i matematičke analize rezultata ispitivanja te ocjene stanja defektnosti i strukturne klasifikacije uzoraka, pomoću programa Statistica 10, modeliranjem su napravljene višestruke regresijske jednadžbe i umjetne neuronske mreže pomoću kojih se može procjenjivati jednoosna tlačna čvrstoća i modul elastičnosti za karbonatne stijene. Najbolje rezultate u procjeni dao je model čije su ulazne veličine bile: gustoća, poroznost, indeks čvrstoće utvrđen postupkom opterećenja u točki, tvrdoća određena Schmidtovim čekićem, brzina prolaza ultrazvučnih P-valova te novouvedene veličine ocjene strukture i defektnosti. Novouvedene ocjene defektnosti uzoraka i strukturne klasifikacije poboljšali su koeficijente korelacije pri procjenama te je na taj način postignut doprinos numeričkom vrednovanju pojedinih petrografskih značajki i njihovom uključivanju u modele za procjenu važnijih fizikalno-mehaničkih značajki.

intaktni stijenski materijal; fizikalno-mehaničke značajke; korelacije; procjena; jednoosna tlačna čvrstoća; modul elastičnosti; indeks čvrstoće utvrđen opterećenje u točki; tvrdoća određena Schmidtovim čekićem; brzine prolaza ultrazvučnih P-valova; umjetne neuronske mreže; višestruka regresijska analiza

nije evidentirano