Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 798276

Iskoristivost ostatka buče kao komponente u proizvodnji bioplina za potrebe obnovljivih izvora energije


Krička, Tajana; Voća, Neven; Sito, Stjepan; Matin, Ana; Jurišić, Vanja; Bilandžija, Nikola
Iskoristivost ostatka buče kao komponente u proizvodnji bioplina za potrebe obnovljivih izvora energije, 2014. (projekt).


Naslov
Iskoristivost ostatka buče kao komponente u proizvodnji bioplina za potrebe obnovljivih izvora energije
(Utilization of the rest of the pumpkin as a component in the production of biogas for the needs of renewable energy sources)

Autori
Krička, Tajana ; Voća, Neven ; Sito, Stjepan ; Matin, Ana ; Jurišić, Vanja ; Bilandžija, Nikola

Izvornik
Prijava za kratkoročnu financijsku potporu istraživanju za 2014

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, projekt

Godina
2014

Ključne riječi
Buča; bioplin; obnovljivi izvori energije
(Pumpkin; biogas; renewable energy sources)

Sažetak
"Buča se u Hrvatskoj uzgaja prvenstveno s ciljem proizvodnje bučinog ulja, čija je konzumacija zbog iznimnih svojstava u stalnome porastu u cijeloj EU. Udio sjemenki za proizvodnju bučinog ulja, odnosno za daljnju preradu u odnosu na cijelu buču iznosi samo 3%, što dovodi do njegove vrlo visoke cijene, dok se čak 97% od ukupne mase buče odnosi na puplu i koru. Dodatni problem u proizvodnji bučinog ulja je visoki udio od 20% buča koje ne dozrijevaju i ostaju zelene te se kao takve ne mogu upotrijebiti u preradi što predstavlja značajnu količinu ostatka koji je danas slabo iskorišten i najčešće se zaorava. Dio pulpe koja čini najveći dio ostatka proizvodnje bučinog ulja samo se manjom mjerom koristi u neposrednoj hranidbi svinja, u vidu mokrog tova. Konzumacija takve hrane osjetljiva je za probavni trakt životinja jer je kvarljivost pulpe velika i proces oksidacije započinje već nakon nekoliko sati. Iz tog razloga zbrinjavanje tih ostataka zahtjeva drugačiji način primjene te upotrebu novijih tehnologija. Jedna od takvih je anaerobna fermentacija koja predstavlja način obrade poljoprivrednih ostataka s visokim udjelom organske tvari. Sam proces anaerobne fermentacije nije rizičan i nameće se kao optimalno rješenje u zbrinjavanju ostataka nakon proizvodnje bučinog ulja. Međutim, prema legislativi EU, poljoprivredna biomasa se suprotno dosadašnjoj praksi (zaoravanje), više ne smije ostavljati neposredno na tlu. Slijedom svega navedenog, pupla buče mogla bi se koristiti kao sirovina za proizvodnju bioplina procesom anaerobne fermentacije, čime bi se iskoristila cjelokupna masa buče, a što bi pozitivno utjecalo na pad cijene bučinog ulja. Nadalje, nakon procesa anaerobne fermentacije ostati će novo ekološki ispravno gnojivo koje će doprinijeti zaštiti tla i voda, a u skladu je s legislativom Europske unije. Anaerobna fermentacija provesti će se u laboratorijskom bioplinskom postrojenju. Kao sirovine za anaerobnu fermentaciju koristiti će se: zelena masa buče i nedozreli plodovi buče te pulpa dozrelih buča usitnjenih na laboratorijskom mlinu. Za proizvodnju bioplina biti će korišten mezofilni proces anaerobne fermentacije, uz temperature fermentacije od 35°C do 40°C, u trajanju od 40 dana. Kemijska analiza digestiranih ostataka realizirati će se temeljem kemijskih metoda. Odrediti će se pH izravno iz uzoraka na pH- metru s kombiniranom elektrodom, a elektroprovodljivost pomoću konduktometra s kombiniranom elektrodom. Ukupni dušik dobiti će se metodom po Kjeldahlu, kalij i natrij plamenofotometrijski, a mikro, makroelementi i teški metali (Ca, Mg, Mn, Zn, Cu, Fe, Pb, Cd, Ni, As, Hg, Co, Cr) pomoću atomskog apsorpcijskog spektrometra (AAS). Sve ove analize izradit će se prema zahtjevima Pravilnika o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA