hrvatski

DRVNI OSTATAK KAO SEKUNDARNI NOSITELJ ENERGIJE

U radu se razmatra mogućnost korištenja drvnoga ostatka u drvno-prerađivačkoj industriji kao sekundarnoga nositelja energije. Danas u razvijenim zemljama čovjek troši i do sto puta više energije od one kojom se koristio u početnom razdoblju svoga razvoja (oko 8 MJ dnevno). Osiguranje energije iz fosilnih goriva rezultiralo je smanjenjem zaliha i povećanjem štetnih posljedica u okolišu. Biomasi zasigurno pripada važno mjesto u skupini obnovljivih primarnih nositelja energije. Za njezinu proizvodnju, kao i za proizvodnju drugih energenata treba ostvariti tehnološke, ekološke i druge pretpostavke. Pri svakoj analizi, pa tako i onoj za biomasu, nužno je razlikovati tehnički odnosno teorijski potencijal ostvarivih količina, i to zbog ograničavajućih činitelja. Drvni ostatak iz furnirskih trupaca u 1992. godini iznosi je 37 544 m2 (ostatak od hrasta 48, 4%, bukve 41% i jasena 10, 6%) ili 26, 3 106 kg. Od pilanskih trupaca za istu godinu mogući ostvaraj ostatka različitog sadržaja vode u drvu iznosi 481 849 m3 (283 106 kg), pri čemu hrastov ostatak sudjeluje sa 23, 8%, bukov sa 23, 9%, jele i smreke sa 21, 2%. Preostalih 31, 1% čine ostale četinjače i listače. Ukupni ostatak u drvno- prerađivačkoj industriji iz pilanskih i furnirskih trupaca iznosi 309, 9 106 kg ili 0, 1 Mtoe. U nastavku rada analiziraju se osnovne poteškoće u iskorištavanju i pripremi drvnog ostatka, problemi kod skladištenja i sušenja, ogrjevnost drva kao goriva, a na kraju rada dat je kratak opis postrojenja za korištenje drvnoga ostatka.

biomasa; drvni ostaci

nije evidentirano