Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 797676

From Anxiety to Rebellion: Expressionism in Croatian Art


Prelog, Petar
From Anxiety to Rebellion: Expressionism in Croatian Art // Peripheral Expressionisms.Artistic Networks and Cultural Exchange between Germany and its Eastern Neighbors in the Context of the European Avant-garde
Bremen, Njemačka, 2015. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)


Naslov
From Anxiety to Rebellion: Expressionism in Croatian Art

Autori
Prelog, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Peripheral Expressionisms.Artistic Networks and Cultural Exchange between Germany and its Eastern Neighbors in the Context of the European Avant-garde

Mjesto i datum
Bremen, Njemačka, 3-6.12.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Hrvatska moderna umjetnost; ekspresionizam; Prvi svjetski rat;
(Croatian modern art; expressionism; First World War;)

Sažetak
Ekspresionizam se u hrvatskoj kulturi manifestirao kao zbir individualnih prinosa obilježenih raznolikim utjecajima, s društvenim i umjetničkim značenjem koje dopušta njegovo sagledavanje unutar ovog velikog i važnog transnacionalnog umjetničkog fenomena. Njegova sveobuhvatna afirmacija započela je za vrijeme Prvoga svjetskog rata, pojavom časopisa koji su izlazili kratko, propagirajući revolt protiv konvencionalne kulture i tradicionalnih estetskih obrazaca. Iako su u tim časopisima objavljivani tekstovi s programatskim i manifestnim obilježjima u kojima se – po uzoru na Waldenov Der Sturm – napadaju kanonizirane vrijednosti hrvatske kulture, likovna umjetnost u njima nije dobila prostor za afirmaciju koji bi omogućio formiranje umjetničkih skupina ili mreža s jasno formuliranim ciljevima temeljenim na ekspresionističkim zasadama. Iako su pojedini umjetnici sudjelovali u grafičkom oblikovanju tih časopisa te unatoč tome što se u njima nerijetko pisalo i o recentnim izložbama, ekspresionizam se u likovnoj umjetnosti pojavljivao i razvijao kao rezultat mnogih, raznorodnih poticaja, bez manifestnih proklamacija koje su bitnije utjecale na njegova obilježja. Stoga se inicijalni ekspresionistički pokušaji za vrijeme Prvog svjetskog rata javljaju kao posljedica temeljne egzistencijalne nesigurnosti pojedinca potaknute velikim svjetskim sukobom. Tada se u djelu nekolicine slikara počinje formulirati specifična inačica ekspresionizma u kojoj prevladava opći dojam tjeskobe, a s prethodnicom u dugotrajnim i plodnim ostvarenjima simbolizma i hrvatske inačice secesijskog stila. Pritom je važnu ulogu imao i pogled prema Beču i ranom austrijskom ekspresionizmu. Neposredno nakon prvog svjetskog rata ekspresionizam je na zagrebačkoj kulturnoj pozornici zauzeo neupitnu avangardnu poziciju. Za to su prije svega zaslužni slikari mlađe generacije koji su afirmaciju ostvarili izlažući na izložbama Proljetnog salona, tada najvažnije izložbene manifestacije. Oni su svoje su kratke, raznolike, ali intenzivne ekspresionističke epizode temeljili na više izvora. Najvažniji je djelo Miroslava Kraljevića, koje je minhenskim temeljima i pariškom nadogradnjom bilo važnim uzorom u čitavom međuratnom razdoblju. Drugi je izvor svakako bio boravak mladih slikara u Pragu gdje su pronalazili poticaje za vlastita stilska i poetička opredjeljenja. Ne smije se također zaboraviti ni njihovo poznavanje njemačke moderne kulture, pa će oslanjanja na pojedine ključne točke njemačkog ekspresionizam biti jasno istaknuta. U drugoj polovici dvadesetih i tijekom tridesetih godina u hrvatskom je slikarstvu iznova moguće propoznati referiranje na ekspresionističku baštinu i njezine prethodnike, ali ovaj put bez artikuliranja osjećaja tjeskobe i želje za pobunom protiv tradicionalnih kulturnih obrazaca. Hrvatska je povijest umjetnosti te tendencije – bez težnje za njihovim sagledavanjem kao zatvorene i čvrsto omeđene stilske formacije – imenovala „drugim ekspresionizmom“, prepoznavajući kolorističku i gestualnu egzaltaciju Van Gogha kao važan uzor. Evidentno je stoga da se ekspresionizam u hrvatskom slikarstvu pojavljivao u različitim trenucima i na različite načine, obilježen specifičnim pristupima i osobnim interpretacijama, svjedočeći o važnosti pojedinca u transferu međunarodno etabliranih kulturnih kompleksa u lokalnu sredinu. Rezultat toga transfera možda jest parcijalan, heterogen, različit u značenjima i često oblikovno udaljen od izvora, ali se pokazuje ključnim za identitet hrvatske moderne umjetnosti te predstavlja važan prinos ekspresionizmu kao međunarodonom kulturnom i umjetničkom fenomenu.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Petar Prelog, (226672)