Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 797440

Hidrogeološki odnosi dijela južne Dalmacije i Hercegovine


Terzić, Josip; Lukač Reberski, Jasmina; Frangen, Tihomir; Rubinić, Josip; Boljat, Ivana; Burić, Hrvoje
Hidrogeološki odnosi dijela južne Dalmacije i Hercegovine // 5. hrvatski geološki kongres - Knjiga sažetaka / Horvat, Marija ; Wacha, Lara (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2015. str. 262-263 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Hidrogeološki odnosi dijela južne Dalmacije i Hercegovine
(Hydrogeological relations in part of south Dalmatia and Herzegovina)

Autori
Terzić, Josip ; Lukač Reberski, Jasmina ; Frangen, Tihomir ; Rubinić, Josip ; Boljat, Ivana ; Burić, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
5. hrvatski geološki kongres - Knjiga sažetaka / Horvat, Marija ; Wacha, Lara - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015, 262-263

ISBN
978-953-6907-50-2

Skup
5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23–25.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Krška hidrogeologija; sustav krških vodonosnika; trasiranja podzemnih tokova; hidrokemijske analize; vodne bilance
(Karst hydrogeology; karst aquifer system; tracing experiments; hydrochemical analyses; water balances calculations)

Sažetak
Krški teren desne obale rijeke Neretve obilježen je izrazitom složenošću i isprepletenošću hidrogeoloških odnosa. Unatoč brojnim istraživanjima i trasiranjima podzemnih tokova u ovom sustavu još je uvijek prisutan veliki broj nepoznanica i nedoumica. Podzemne veze, površinski tokovi koji poniru i ponovno se pojavljuju, krška vrela, estavele i ponori, i danas predstavljaju izazov za hidrogeološka istraživanja. Pri novim istraživanjima tako su korištene brojne prethodno objavljene publikacije među kojim se ističu: BONACCI et al. (2013), IVIČIĆ (2000), i SLIŠKOVIĆ (2014). Nedavna istraživanja provode se sa svrhom rasvjetljavanja ovih složenih međuodnosa, u području od slijeva Mostarskog blata na sjeveru i slijeva izvora Opačac na zapadu, pa sve do zone izviranja: od Gradca (Mandina mlinica), preko Baćinskih jezera i Klokuna, do Modrog oka i manjih izvora u Desnama, do snažnog krškog vrela Pruda kod Metkovića. U suradnji s kolegama iz Instituta za hidrotehniku iz Sarajeva analizirani su i stalni i povremeni ponirući tokovi, prvenstveno Vrioštice, Tihaljine i Trebižata, pa sve do Lištice i Mostarskog blata. Svrha istraživanja, osim upoznavanja ovih podzemno-površinskih odnosa, zapravo je zaštita brojnih vodoopskrbnih izvora u slijevnom području (Butina, Banja, Klokun, Modro oko, Prud), zaštita ekosustava Baćinskih jezera, te predlaganje rješavanja prekogranične zaštite između Hrvatske (HR) i Bosne i Hercegovine (BiH). Opsežnom hidrogeološkom analizom, s obilnim korištenjem hidrokemijskih i izotopnih podataka, te novim i starim trasiranjima podzemnih tokova, sustav je shematski podijeljen u dijelove (podsljevove ; Slika 1): (1) slijev Mostarskog blata u dva podsljeva, a zapadni dio (1a) podzemno utječe na južne izvore, (2) slijev Trebižat- Tihaljina, također u dva dijela gdje samo najistočniji dio (2b) ne utječe na izvore u istraživanoj zoni, (3) malog izravnog slijeva Pruda, (4) slijeva Modro oko-Klokun koji se proteže relativno daleko na zapad iza Biokova i Makarskog primorja, (5) neposrednog slijeva Baćinskih jezera i Mandine mlinice, te (6) izvora Opačac koji izravno doprinosi vodama Tihaljine. Nakon hidrogeološkog postavljanja ovakve razdjele, hidrološkim je bilanciranjem utvrđeno kako značajan udio voda koje se infiltriraju u sjevernim podsljevovima u BiH ulazi u sljevove Pruda i južnijih izvora sve do Mandine mlinice. Hidrokemijski podatci su dodatno potkrijepili činjenicu o povezanosti izvora u HR s vodonosnicima u BiH preko povišenih koncentracija sulfata koje opadaju „stepenicu-po-stepenicu“ prema jugu, a posljedica su otapanja gipseva i anhidrita u hercegovačkom krškom podzemlju. Temeljem cjelogodišnjeg opažanja, povremenim uzorkovanjima i laboratorijskim analizama, te mjerenjima protoka i razine automatskim mjeračima (tzv. logerima), došlo se do značajnih spoznaja. Opažanja se u ponešto smanjenom intenzitetu nastavljaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
181-1811096-3165 - Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske (Željka Brkić, )

Ustanove
Hrvatski geološki institut