hrvatski

Ekološki otisak Grada Zagreba

Zaključak: Točno značenje održivog razvoja do danas je praktički nejasno. Održivi razvoj može biti sposobnost nekog živog entiteta bio on biološki (biosfera) ili socijalni (društvo) ili procesa koji ti entiteti svojim postojanjem i djelovanjem suproizvode da se načinom življenja i djelovanja samoodržavaju, samoreproduciraju i samoobnavljaju. Prema tome održivi razvoj možemo razumijevati kao projekt društvenog razvoja koji svojim ustrojem, funkcioniranjem na sustavnoj razini i svojim ukupnim učincima sam sebe održava i obnavlja na duži rok tj. beskonačno. Sve definicije održivog razvoja povezuju njegove tri osnovne komponente: ekonomiju, okoliš i društvo. Nejasnoće nastaju u različitu tumačenju što su to ljudske potrebe, i sadašnje i one budućih naraštaja. Kada se suoče različite vrijednosti zadovoljenja potreba i potreba za očuvanjem resursa, održivi razvoj može biti tumačen kao nastavak ekonomskog rasta prema poznatim smjernicama ili, u drugoj krajnosti, može zahtijevati temeljitu rekonstrukciju socio- ekonomskih odnosa. Stoga možemo razlikovati dva ekstremna tumačenja održivog razvoja: slabi i jaki. Slabi održivi razvoj temelji se na tumačenju da su okoliš i njegovi resursi samo jedan dodatan oblik kapitala, a održivi razvoj temelji se na razmjeni između ekonomskoga i okolišnoga kapitala. Jedini je pritom uvjet da ukupna količina kapitala ostane nepromijenjena. Kasnija tumačenja prepoznaju tri komponente održivog razvoja kao jednako važne, ali još daju prednost ekonomskom rastu kao najvažnijem cilju, vjerujući da će tehnološki razvoj i međunarodna razmjena stvoriti uvjete za zadovoljenje ljudskih potreba i osigurati dovoljno resursa. Drugim riječima, gubitak prirodnoga kapitala moći će se nadomjestiti drugim oblicima kapitala kao što su to ljudski, ekonomski, tehnološki kapital. Oni će nadomjestiti naše potrebe za kapitalom okoliša. Zagovornici ovog modela održivog razvoja traže zapravo način kako zadovoljiti potrebe rastućeg čovječanstva, no ni jedan ozbiljan pokušaj nije zadirao u drugu stranu vage, a to je redefiniranje potreba čovječanstva, odnosno promjene u potrošnji. Kao krajnju posljedicu neosviještenosti i slabe edukacije te financijskog sustava koji se temelji na linearnom gospodarskom rastu bez obzira na posljedice govorili smo o klimatskim promjenama i ratovima za resurse kao važnim preprekama održivom razvoju. Klimatske promjene predstavljaju trenutno najveći izazov za čovječanstvo i dugo nam je trebalo da ih spoznamo i suočimo se s njihovim negativnim posljedicama. Ratovi za resurse odaju sliku današnjeg svijeta kod kojeg kratkovidnost elita najmoćnijih zemalja svijeta koje se ponašaju kao da imamo alternativni planet. Bez osvješćivanja i edukacije za održivi razvoj nerealno je očekivati promjenu vrijednosti i načela koja vrijede u ekonomiji, jer bez drugačijih pravila i dalje će se određeni postotak ljudi kockati našom budućnosti. Ukoliko se ne prihvati potreba aktivnog pristupa smanjivanju utjecaja klimatskih promjena, nerealno je očekivati da će se smanjiti količina i intenzitet ratova za resurse koji se i vode zbog prijeko potrebnih resursa za neodrživo funkcioniranje najbogatijih država a na kraju i cijelog svijeta. Ekološki otisak i indeks ljudskog razvoja zajedno utječu na održivi ili neodrživi razvoj nekog društva. Ekološki otisak predstavlja trenutno najprecizniji indikator održivosti koji mjeri našu potrošnju resursa. Grad Zagreb ima ukupnu površinu od 641 km2 i 790, 017 stanovnika. U Republici Hrvatskoj živi 4, 284.889 stanovnika na površini od 56.542 km². Možemo zaključiti da velik broj ukupne populacije Republike Hrvatske živi u Gradu Zagrebu pa tako i da Grad Zagreb troši najviše resursa. Zbog toga možemo reći da je ekološki otisak Grada Zagreba (2, 88) veći od ekološkog otiska Republike Hrvatske (1, 86). Isto tako možemo reći da je ekološki otisak nekog grada općenito veći i od njegove geografske površine. Sa svojim ekološkim otiskom potrebna su nam još 2, 88 Grada Zagreba kako bismo zadržali dosadašnji način života. Ovakav rezultat ukazuje na važnost djelovanja u svrhu očuvanja na lokalnoj razini. Primarni zadatak djelovanja jest osvijestiti ljude o važnosti izbora stila života, koji je presudan za osiguravanje održivosti, uključujući očuvanje biološke raznolikosti. Analizom indeksa ljudskog razvoja, uzimajući u obzir komponente za njegov izračun (obrazovanje, životni vijek, BDP po glavi stanovnika), možemo reći da Grad Zagreb zadovoljava visoki društveni razvoj. Kako bi se takav standard zadržao i poboljšao potrebno je dugoročno i kontinuirano ulaganje u ljude i njihove potencijale a takvo ulaganje donosi pozitivne efekte na ekonomski i društveni razvoj neke zemlje/grada. Povrat od ulaganja u ljudski kapital veći je od povrata od ulaganja u fizički kapital. Za podizanje stope indeksa ljudskog razvoja Grad Zagreb prvenstveno treba više ulagati u obrazovanje svojih stanovnika što će neizostavno dovesti do većeg i bržeg ekonomskog razvoja a time i povećanjem BDP-a što u konačnici rezultira većim indeksom ljudskog razvoja. Sve zemlje svijeta, svaki grad zasebno pa tako i Grad Zagreb trebali bi uložiti veće napore u smislu održivog razvoja. Posebna pažnja u radu posvećena je održivom razvoju prometa na području Grada Zagreba. U radu smo spomenuli neke od mjera na putu do održivog razvoja (štedni izvori energije, ekološka proizvodnja hrane, investiranje u socijalnu komponentu subgradskih i ruralnih krajeva, ublažavanje konkurencije masovne industrijalizirane poljoprivrede, sortiranje i gospodarenje otpadom, smanjenje emisija CO2). Kao područje koje u Gradu Zagrebu zahtjeva proučavanje i nalaženje rješenja održivosti izdvojili smo gradski promet. Grad Zagreb svojim trenutnim politikama i mjerama radi vrlo male pomake na održivosti gradskog prometa. Plan mobilne održivosti grada nikako da dosegne konačnu viziju gdje vidimo Grad Zagreb u narednih dvadeset godina. Odluke vezane uz gradski promet donose se neplanski i rješavaju problem tek za neko vrijeme nakon čega on postaje još veći. Takvo planiranje vidljivo je na primjeru ZET-a koji je prije nekoliko godina putem leasinga nabavio 60 autobusa koji kao pogonsko gorivo koriste stlačeni prirodni plin. Problem nastaje u činjenici da je do 2014. do otvorenja punioce plina na Remizi postojala samo jedna punionica u Radničkoj pa su vozači autobusa iz garaže u Dubravi vozili autobuse do punionice u Radničkoj i u periodu od 24 sata stigli napuniti maksimalno 40 autobusa što znači da ih je 20 izvan upotrebe. To nas dovodi do činjenice da je godinama veliki dio ove investicije „bačen u vjetar“. 2014. godine, što je pet godina kasnije, napravljena je nova punionica na Remizi ali iz navedenog je vidljivo da je redoslijed investicija promašen – prvo se grade punionice a onda kupuju autobusi. Da je punionica napravljena na vrijeme pored garaže ušteđeni bi bili milijuni kuna koji su se mogli investirati u neki drugi oblik unapređenja javnog prijevoza. Iz navedenog primjera se čini kako ponekad znamo što trebamo učiniti ali ne znamo ili ne želimo znati kako. U samom radu naveli smo nekoliko rješenja koja ne zahtijevaju velika ulaganja a svojom primjenom bi uvelike poboljšali funkcioniranje prometa u cjelini. Kao jednu takvu mjeru naveli smo izgradnju biciklističke infrastrukture koja je trenutno u vrlo lošem stanju, poboljšanje javnog gradskog prijevoza i smanjenje broja vozila u samom centru grda. Kako bi se mjere provele potrebna je primjenjivost i odlučnost koje se ogledaju u sposobnosti da rješenja budu ostvariva i u skladu s realnošću. Svi smo svjesni činjenice koliko je to važno jer ponekad pojedinci nude nerealna i neostvariva rješenja. Ako su pak i ostvariva, vrlo često im nedostaje društvene i političke moći da promoviraju i osiguraju korištenje i realizaciju tih rješenja. Na samom kraju, koji su zaključci cjelokupnog rada? 1.Grad Zagreb ima ekološki otisak 2, 88 što znači da bi se Grad Zagreb trebao povećati za 2, 88 puta kako bi njegovi stanovnici zadržali dosadašnji način života. 2.Indeks ljudskog razvoja Grada Zagreba svrstava naš grad u grad u kojem se dobro živi ali potrebno je znati kako takav standard održati i u budućnosti. 3.Jedan od vodećih problema Grada Zagreba je trenutna neodrživost njegovog prometnog sustava te je u što kraćem roku potrebno ozbiljno pristupiti rješavanju tog problema. 4.Ako kroz sve mehanizme koji su nam na raspolaganju pravedno ne raspodijelimo sve resurse neće biti moguće smanjiti ekološki otisak i osigurati (zadržati) zadovoljavajući indeks ljudskog razvoja za veći broj ljudi. 5.Najveći trenutni problem održivog razvoja je nedostatak aktera koji bi imali političku moć i volju djelovanja. Možemo se samo nadati da će ozbiljnost problema i svakodnevno upoznavanje s njim ipak sve više ljudi tjerati na razmišljanje, djelovanje i akciju kroz stasanje novih generacija koje će odrastati sa sviješću o klimatskim promjenama i važnosti prirodnih resursa i koje će efikasnije preuzeti odgovornost za njihovo rješavanje. Generacije koje dolaze naslijedit će probleme našeg sadašnjeg svijeta. Trebamo biti svjesni činjenice da su i ekološki otisak i indeks ljudskog razvoja promjenjive kategorije i kako na njih utječemo svojim ponašanjem i djelovanjem.

održivi razvoj; indikatori održivosti; indeks ljudskog razvoja; ekološki otisak

nije evidentirano