hrvatski

Genetska zabluda: književnikovi poslovi i dani, umjesto književnosti

Članak donosi obuhvatnu analizu jedne od književnokritičkih zabluda, one genetske. Ova se očituje kad god se autorov život i okolnosti nastanka djela uzimaju u obzir kao relevantni čimbenici u kritičkoj interpretaciji i vrednovanju samog djela. Radi što jasnije kristalizacije njihova zajedničkog nazivnika, prvi je cilj članka objediniti pod genetskom zabludom razne i međusobno nedovoljno povezane oblike dosad primijećene kritičke zloporabe (biografizam, psihologizam itd.). Budući da su književnost i književna teorija i kritika svjetski fenomen, drugi je cilj sagledati problem na globalnoj razini. Pokazuje se da nijedna tradicionalna kultura nije upala u klopku poistovjećivanja pisca i njegova svijeta s književnim djelom i svijetom što ga ono stvara. Analiza zapadne situacije usredotočuje se na devetnaestostoljetni pozitivizam i njegove moderne izdanke, ali i na usporedna nastojanja oko lučenja pisca od djela. Pozornost se itekako pridaje i stajalištima samih autora. Sama autorska instanca prokazuje se u konačnici kao vrlo sporna, što samo dodatno ohrabruje fokusiranje na književnost kao takvu.

zabluda; genetska zabluda; autor; biografija; okolnosti stvaranja; književno djelo

31, 9 kartica