hrvatski

Utjecaj abiotskih čimbenika na pojavu kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis Hübner)

Istraživanja su provedena tijekom trogodišnjeg razdoblja (2012. – 2014.) u poljskim uvjetima s prirodnom zarazom kukuruznoga moljca na Poljoprivrednom institutu u Osijeku. Pokus je postavljen po split-split plot metodi s tri ponavljanja. Na pokusnom polju je 15-godišnja plodosmjena kukuruz – soja. Pokus je tročimbenični 3 x 3 x 4 s tri razine navodnjavanja (A1 – nenavodnjavano (samo prirodne oborine), A2 od 60 do 100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK) i A3 od 80 do 100% PVK), tri razine dušične gnojidbe (B1 – 0, B2 – 100 i B3 – 200 kg N/ha) i četiri različita hibrida (C1 – OSSK 596 ; C2 – OSSK 617 ; C3 – OSSK 602 i C4 – OSSK 552). Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih varijanti navodnjavanja i gnojidbe te različitih hibrida na pojavu i oštećenost biljaka kukuruza od ličinki kukuruznoga moljca te povezanost ishrane gusjenica sa koncentracijom dušika, silicija i C/N odnosa. Na kraju svake vegetacijske sezone napravljena je disekcija stabljike kukuruza gdje je slučajnim odabirom uzeto 10 biljaka sa svake varijante. Zabilježena je masa klipa za svaku biljku posebno (g), dužina oštećenja (cm), broj gusjenica u stabljici kukuruza, broj gusjenica u dršci klipa, oštećenje drške klipa (cm) te ukupan broj gusjenica po biljci. U fazi svilanja (sredina srpnja) uzeto je 10 listova ispod klipa sa svake varijante. Određena je koncentracija dušika, ugljika i silicija u listu (%) i izračunat C/N odnos. U 2014. godini, s nižim temperaturama i većom količinom oborina, napad kukuruznoga moljca bio je značajno manji u odnosu na druge dvije ispitivane godine. Uz pomoć feromosnkih mamaca utvrđena je dominantnost Z-tipa kukuruznoga moljca na području istočne Slavonije. Povišenom razinom sadržaja vode u tlu utvrdilo se manje oštećenje na biljkama kukuruza od kukuruznoga moljca, a povećanjem razine gnojidbe utvrđeno je veće oštećenje na biljkama kao posljedica ishrane gusjenica. Kod ispitivanih hibrida utvrđena je različita otpornost u odnosu na oštećenje od gusjenica te se hibrid C4 (OSSK 552) izdvojio kao najotporniji dok je C1 (OSSK 596) bio najosjetljiviji. Koncentracije dušika i silicija bile su u negativnoj korelaciji kao i koncentracija dušika i C/N odnos. Otpornost kod hibrida nije isključivo ovisila o koncentracijama dušika i silicija, iako je pokazala kod većine ispitivanih hibrida da je kod povećane koncentracije dušika oštećenje bilo više, a kod povećane koncentracije silicija utvrđeno je manje oštećenje.

kukuruzni moljac ; navodnjavanje ; gnojidba dušikom ; hibridim silicij ; C/N odnos

nije evidentirano