hrvatski

Utjecaj diskrecijskog prava na načelo impersonalnosti i legalnosti u tijelima državne uprave

U ovom radu problematizira se ustavnost određenih rješenja iz Zakona o državnim službenicima koji se odnose na zapošljavanje državnih službenika u kabinetu ministra, Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva i kabinetu predstojnika državnog ureda, uz izostanak objektivnih kriterija za prijam u državnu službu, bez prethodne provedbe javnog natječaja, odnosno oglasa za prijam u državnu službu. To zakonsko rješenje daje dodatne mogućnosti netransparentnog prijama službenika uz već postojeći institut diskrecijskog prava iz Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi, odnosno o bodovanju kandidata prilikom intervjua. Takva rješenja dopuštaju da se bez objektivnih kriterija za prijam u državnu službu, bez prethodne provedbe javnog natječaja ili oglasa za prijam u državnu službu, uz zlouporabu diskrecijskog prava čelnika, u državnim odnosno javnim službama zapošljavaju osobe po vlastitom ukusu, političkoj podobnosti, stranačkoj pripadnosti, prijatelji i poslovni suradnici, što rezultira nekvalitetnim radom tijela javne uprave i nepovjerenjem građana u njihov rad.

Državna uprava ; diskrecijsko pravo ; načelo impersonalnosti i legalnosti

nije evidentirano