Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 795820

Trakošćan. Kapela sv. Križa - konzervatorska studija s arhitektonskom dokumentacijom postojećeg stanja, preliminarnim restauratorskim istraživanjima i idejnim prijedlogom obnove / uređenja crkve


Stepinac, Davorin; Vojtić, Marijana; Majer Jurišić, Krasanka; Zajec, Vlasta
Trakošćan. Kapela sv. Križa - konzervatorska studija s arhitektonskom dokumentacijom postojećeg stanja, preliminarnim restauratorskim istraživanjima i idejnim prijedlogom obnove / uređenja crkve, 2013. (elaborat).


Naslov
Trakošćan. Kapela sv. Križa - konzervatorska studija s arhitektonskom dokumentacijom postojećeg stanja, preliminarnim restauratorskim istraživanjima i idejnim prijedlogom obnove / uređenja crkve
(Trakošćan - Chapel of the Holy Cross, Conservation Study)

Autori
Stepinac, Davorin ; Vojtić, Marijana ; Majer Jurišić, Krasanka ; Zajec, Vlasta

Izvornik
Institut za povijest umjetnosti

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat

Godina
2013

Ključne riječi
Trakošćan; kapela; 18. stoljeće; obitelj Drašković; zidni oslik; barokni drveni inventar
(Trakošćan; chapel; 18th century; family Drašković; wall paintings; baroque wooden inventory)

Sažetak
Kapela sv. Križa u Trakošćanu do sada je u stručnoj literaturi bila poznata kao kapela sagrađena sredinom 18. stoljeća, s time da je današnji oblik poprimila tijekom 19. kada je dograđena. Preliminarna istraživanja provedena tijekom izrade ove konzervatorske studije ukazala su na njezinu složeniju građevinsku povijest te izdvojila četiri faze građevinskog razvoja. Uz fazu iz 1752. godine, prepoznati su građevni dijelovi i starije kapele pravokutnog tlocrta zaključenog polukružnom apsidom, koja bi s obzirom na njezin pretpostavljeni tlocrt te smještaj u odnosu na srednjovjekovnu trakošćansku utvrdu mogla datirati i znatno ranije od 17. stoljeća. Moguće je ta prva građevina imala i sakristiju smještenu na sjevernoj strani, i trijem ispred pročelja, kao što je primjerice u 17. stoljeću zidani trijem imala i tada još filijalna kapela a kasnije župna crkva u Višnjici, a drveni je trijem imala kapela sv. Florijana u Zlogonju. Na tu je postojeću strukturu sredinom 18. stoljeća dozidana nešto šira lađa, a u središnjoj osi pročelja dograđen je zvonik. Takav smještaj zvonika, karakterističan za vrijeme 18. stoljeća, imaju i druge kapele, odnosno crkve ivanečkog kraja, primjerice kapela sv. Josipa u Humu, kapelice sv. Magdalene i sv. Augustina u Jamnom, crkva Pohođenja Bažene Djevice Marije u Višnjici, a i barokna faza bednjanske župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Nažalost, ne možemo sa sigurnošću govoriti niti o vanjskom izgledu kapele sv. Križa, osim što je ustanovljeno da je vanjština, na uobičajen način za to razdoblje, bila artikulirana zaglađenim bijelim trakama koje su uokvirivale otvore, te definirale zonu vrha zida pročelja kao primjerice na obližnjoj kapeli sv. Tri kralja na Ravnoj Gori, te da je u unutrašnjosti bio oltar (tri oltara?), a pretpostavlja se da su iz tog vremena i zidne slike čije je postojanje potvrđeno preliminarnim restauratorskim sondiranjem svetišta i trijumfalnog luka. Oslikavanje unutrašnjosti kapela i crkava sjeverozapadne Hrvatske tijekom baroknog razdoblja nije rijetkost. Štoviše sačuvano je i u bližoj okolici Trakošćana, u Humu gdje je riječ o pučkom slikarstvu ili pak u Višnjici, gdje crkva ima kasnobarokni zidni oslik. Nadalje, razlučene su dvije građevinske faze izvedene u 19. stoljeću. Prva je iz razdoblja nakon 1805., odnosno najvjerojatnije između 1820. i 1832. godine kada se ne mijenja tlocrt kapele, no grade se novi svodovi u lađi, svetištu i apsidi, a potom se kapela i oprema novim inventarom. Prema stilskim odlikama danas postojećeg inventara kapele, u vrijeme oko, odnosno neposredno iza 1832. godine mogu se datirati kasnoklasicistički dijelovi oltara i kvalitetno oblikovano raspelo. Pretpostavlja se da je već tada u kapeli bila i propovjedaonica koja se prema sačuvanim fotografijama može povezati s bednjanskom propovjedaonicom iz 1802. godine, te pjevalište s orguljama. U drugoj je fazi 19. stoljeća kapela pregrađena, moguće upravo između 1875. i 1897. godine. Tom je pregradnjom, u sklopu historicističke obnove cijelog kompleksa dvorca i okolnog perivoja, koja je bila provedena u nekoliko etapa, a trajala je od sredine do kraja 19. stoljeća, kapela dobila prepoznatljivo novo neoklasicističko pročelje. Obnova je uključila inkorporiranje zvonika unutar prostora lađe, izgradnju svodova nad prostorom ispod zvonika te izgradnju današnjeg pjevališta s kojim je usklađen izgled propovjedaonice. Naknadni radovi na kapeli (primjerice drvene ‘neogotičke’ zaklopnice na prozorima, žuto-bijelo obojenje glavnog pročelja, postavljanje lima na krov zvonika) nisu donijeli nikakva kvalitetna rješenja. Iako je tijekom izrade ove studije prepoznato više faza razvoja kapele sv. Križa, a tako i njezinog unutrašnjeg uređenja, što je svakako pridonijelo njezinoj povijesnoj slojevitosti, nastale promjene bile su toliko radikalne da nije moguće u cijelosti rekonstruirati raniji izgled vanjštine i unutrašnjosti kapele i njezinog inventara. Stoga se zatečeno stanje kapele, koje uz manje preinake uglavnom odgovara uređenju iz druge polovine 19. stoljeća, određuje kao njezina najcjelovitija faza. Unatoč tome što nije riječ o visokokvalitetnom stilskom rješenju, isticanje historicističke odlike glavnog pročelja, ali i unutrašnjosti, odnosno opreme kapele, ide u prilog onodobnom definiranju kapele kao naglašenog i važnog elementa romantičarskog uređenja cijelog trakošćanskog perivoja i tim više se i danas kapela određuje kao istaknuti spomenik unutar jedinstvene cjeline prirodnog i uređenog pejzažnog ambijenta dvorca Trakošćan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb,
Hrvatski restauratorski zavod