hrvatski

Njemački jezik u hrvatskoj znanosti i visokom školstvu u kontekstu višejezičnosti

U radu se analizira uloga njemačkog jezika u hrvatskoj znanosti i sveučilišnom obrazovanju u kontekstu višejezičnosti kao obrazovnog i jezično-političkog cilja u okviru povezivanja europskih visokih učilišta i znanstvene suradnje između zemalja u Europi. Tematizira se jezična politika u znanstvenoj komunikaciji i na sveučilištu kako bi se steklo uvid u ulogu jezika u odražavanju i uspostavljanju društvenih odnosa moći u znanstvenoj i sveučilišnoj zajednici. Polazeći od shvaćanja jezika kao instrumenta društvene moći utvrđuje se status njemačkog kao međunarodnog jezika u znanosti u odnosu na njegovu povijesnu prisutnost u hrvatskom kulturnom i znanstveno- obrazovnom prostoru, kao i u okviru koncepta europske višejezičnosti. Detaljno se analizira jezična politika u nacionalnim i sveučilišnim dokumentima u području znanosti i visokog školstva, u hrvatskim znanstvenim publikacijama te izvedbenim planovima i programima studija na trima hrvatskim sveučilištima. Upitnikom su ispitani sveučilišni nastavnici o vlastitim jezičnim odabirima i potrebama te su izvedeni zaključci o jezičnom habitusu znanstvenika u pojedinim znanstvenim područjima i sveučilišnoj nastavi. Prisutnost odnosno izostanak višejezičnog koncepta s njemačkim jezikom kao primjerom za regionalnu višejezičnost sagledava se usporedbom domaće jezične situacije u znanosti i na sveučilištu sa stanjem u drugim europskim zemljama. U kontekstu dobivenih rezultata sagledava se utjecaj jezične politike na percepciju i moć pojedinih znanstvenih područja unutar znanosti kao strukturiranog „tržišta“ ili „polja“ u Bourdieuovu smislu te na vrednovanje i razvoj onih znanstvenih područja u kojima ne prevladava jednojezičnost odnosno lingvafrančna komunikacija na engleskome kao međunarodnom jeziku. Sagledane su prednosti i potrebe učenja i primjene njemačkog kao regionalno važnog jezika u okviru europske višejezičnosti te mogućnosti poticanja višejezičnosti u znanosti i sveučilišnoj nastavi. Istaknuta je potreba razvoja kritičke svijesti o ulozi jezika u društvu i smjeru razvoja znanstvenog istraživanja i sveučilišnog djelovanja te su dani prijedlozi za buduća istraživanja.

diskurs moći; engleski jezik kao lingva franka; europska višejezičnost; jezična politika; jezični habitus; simbolička moć jezika

nije evidentirano