hrvatski

Pojednojezičenje znanosti kao hegemonijalni projekt: europske perspektive i anglofone stvarnosti

Kada govorimo o međunarodnome jeziku znanosti danas, to je svakako engleski jezik. S obzirom na tu činjenicu u ovom se radu istražuje napetost odnosa između projekta europske integracije, koji je u osnovi višejezičan, i jednojezične prakse u znanstvenome publiciranju, kojom se primjenjuje i promovira engleski kao svjetski jezik znanosti. U prilogu se tematiziraju uzroci i mehanizmi upravljanja takvim znanstveno-jezičnim razvojem te se ističe da je u njegovu temelju hegemonijalno usmjeren projekt SAD-a s ciljem dominacije i kontrole međunarodne znanosti, koji se provodi uspostavljanjem i održavanjem jezičnih asimetrija te hijerarhiziranjem znanstvenih kultura. Središnju ulogu u tome ima tzv. Journal Impact Factor odnosno faktor odjeka kao trenutno najvažniji alat pojednojezičenja znanosti. Jedna od posljedica toga pristupa potiskivanje je nacionalnih i regionalnih jezika u znanstvenoj komunikaciji te promijenjeno poimanje pojma ‘međunarodno’. Uspješna i trajna provedba anglofone jezične hegemonije u međunarodnoj znanosti može dovesti do velikih zapreka u europskome projektu ujedinjenja. S tim u svezi u prilogu se istražuju alternativne mogućnosti poput višejezičnosti u znanstvenoj komunikaciji.

jednojezičnost ; jezična politika ; lingua franca ; višejezičnost

nije evidentirano