hrvatski

Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512.

U izlaganju ćemo propitivati kratak marginalni zapis popa Šimuna Grebla iz Roča u Istri koji se odnosi na pojavu neke bolesti, najvjerojatnije kuge, najgore i nepredvidive srednjovjekovne ugroze ljudi koja nije štedjela niti jedan društveni sloj, a na temelju čega se pojavljuje i glasoviti kasnosrednjovjekovni likovni izričaj Danse macabre. O kugi se dugo ništa nije znalo, a nemilice je odnosila živote tisuća ljudi, uništivši mnoga naselja i cijele gradove. Malo je zapisa koji nam prenose pojavnost epidemija kuge na širem hrvatskom srednjovjekovnom prostoru. Najviše podataka, ali još uvijek nedovoljno istraženih, imamo za Dubrovnik i Split, dok o ruralnim područjima ne znamo gotovo ništa. Upravo zbog toga našu je pozornost privukao mali zapis u velikoj knjizi. Riječ je o čuvenom glagoljskom misalu kneza Novaka iz 1368. godine i zapisu o „moriji“ na foliji 269b, a zapisao ga je 1512. godine ročki pop glagoljaš Šimun Greblo. Pojam „morija“ koji Greblo koristi za bilježenje epidemije smrtonosne bolesti usmjerio je naše propitivanje na pojavnost kuge u Istri, točnije u Roču. Na temelju povijesnih, književnih i medicinskih istraživanja zaključeno je da spomenuti višeznačni pojam u našem zapisu podrazumijeva epidemiju kuge, koja se pojavila u ročkomu kraju u prvom desetljeću 16. stoljeća. U prilog ovoj tvrdnji je i marginalni podatak za istu godinu nepoznata autora koji prvi put spominje današnji termin „kuga“. Važnost kroničkoga glagoljskoga zapisa je u tome što otkriva jednu drugačiju ulogu liturgijske knjige, misala kneza Novaka, kao komunikacijskog medija tužnih događanja koja se zvanično u Roču nisu bilježila.

Kuga; Istra; glagoljica; Šimun Greblo

Skup je održan u povodu obilježavanja 200. godišnjice kuge u Makarskoj i Primorju (1815.-2015.)