Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 795373

Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512.


Zaradija Kiš, Antonija
Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512. // KUGA U MAKARSKOJ I PRIMORJU 1815.
Makarska, 2015. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)


Naslov
Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512.
(Danse Macabre and Importance of the Note of Simeon Greblo (1512))

Autori
Zaradija Kiš, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
KUGA U MAKARSKOJ I PRIMORJU 1815.

Mjesto i datum
Makarska, 2.-4. 12. 2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Kuga; Istra; glagoljica; Šimun Greblo
(Plague; Istrie; Glagolitic script; Šimun Greblo)

Sažetak
U izlaganju ćemo propitivati kratak marginalni zapis popa Šimuna Grebla iz Roča u Istri koji se odnosi na pojavu neke bolesti, najvjerojatnije kuge, najgore i nepredvidive srednjovjekovne ugroze ljudi koja nije štedjela niti jedan društveni sloj, a na temelju čega se pojavljuje i glasoviti kasnosrednjovjekovni likovni izričaj Danse macabre. O kugi se dugo ništa nije znalo, a nemilice je odnosila živote tisuća ljudi, uništivši mnoga naselja i cijele gradove. Malo je zapisa koji nam prenose pojavnost epidemija kuge na širem hrvatskom srednjovjekovnom prostoru. Najviše podataka, ali još uvijek nedovoljno istraženih, imamo za Dubrovnik i Split, dok o ruralnim područjima ne znamo gotovo ništa. Upravo zbog toga našu je pozornost privukao mali zapis u velikoj knjizi. Riječ je o čuvenom glagoljskom misalu kneza Novaka iz 1368. godine i zapisu o „moriji“ na foliji 269b, a zapisao ga je 1512. godine ročki pop glagoljaš Šimun Greblo. Pojam „morija“ koji Greblo koristi za bilježenje epidemije smrtonosne bolesti usmjerio je naše propitivanje na pojavnost kuge u Istri, točnije u Roču. Na temelju povijesnih, književnih i medicinskih istraživanja zaključeno je da spomenuti višeznačni pojam u našem zapisu podrazumijeva epidemiju kuge, koja se pojavila u ročkomu kraju u prvom desetljeću 16. stoljeća. U prilog ovoj tvrdnji je i marginalni podatak za istu godinu nepoznata autora koji prvi put spominje današnji termin „kuga“. Važnost kroničkoga glagoljskoga zapisa je u tome što otkriva jednu drugačiju ulogu liturgijske knjige, misala kneza Novaka, kao komunikacijskog medija tužnih događanja koja se zvanično u Roču nisu bilježila.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Skup je održan u povodu obilježavanja 200. godišnjice kuge u Makarskoj i Primorju (1815.-2015.)



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Antonija Zaradija-Kiš, (89025)