hrvatski

Kraljevina čuvara. Represivni aparat monarhističke Jugoslavije na području hrvatskih zemalja (1918.-1941.)

Svrha knjige jest raščlamba ustroja državnog represivnog aparata od njegova vrha do dna, od uloge državnog vladara i ministara do djelovanja periferije: oružnika, redarstvenika i niza poluvojnih pomoćnih organizacija.U Uvodu knjige opisan je tako režim Kraljevine SHS-a/Jugoslavije s naglaskom na njegovoj autoritarnosti da bi se jasnije uočila uloga represivnog aparata u takvom političkom okruženju. Poglavlje Ustrojstvo donosi opis zakonskih rješenja i državnih zamisli značajnih pri ustroju i oblikovanju državnog represivnog aparata. Poglavlje Upravljanje pruža uvid u način na koji su političke elite nastojale upravljati Ministarstvom unutarnjih poslova te ističe značaj koji je MUP imao u političkom životu Kraljevine SHS-a/Jugoslavije. U poglavlju Usmjerenost obrađeno je djelovanje represivnog aparata. Upravo je usmjerenost državne represije dosad najviše obrađivana u historiografiji, stoga se u ovom poglavlju nastoji uputiti na literaturu i već objelodanjene rezultate istraživanja. Oružnici, redarstvenici kao i niz poluvojnih prorežimskih organizacija predstavljali su izvršni dio represivnog aparata koji je imao zadaću provoditi politiku vladajućeg režima. Ove sastavnice državnog represivnog aparata obrađuje se u poglavlju Periferija, koje je podijeljeno na tri potpoglavlja: Oružnici, Redarstvo i Pomoćnici. U Zaključku su u obliku sažetijih tvrdnji iznene spoznaje koje su pojašnjene u knjizi. U Prilozima donosi se popis svih utvrđenih oružničkih postaja IV. oružničke brigade (Zagreb) i VI. oružničke brigade (Split) kao i Oružničke brigade Banovine Hrvatske. Također se donose i odabrani izvorni dokumenti Državnog tajništva (Ministarstva vanjskih poslova) SAD-a o unutarnjoj politici Kraljevine SHS-a/Jugoslavije.

represivni aparat; Kraljevina SHS/Jugoslavija; hrvatske zemlje; međuratno razdoblje; 1918.-1941.

nije evidentirano