hrvatski

Utjecaj njemačkoga jezika na hrvatsko nazivlje u poljoprivrednoj struci

Kroz ovaj su rad u teorijskom dijelu definirane osnovne značajke jezičnog posuđivanja s naglaskom na jezično posuđivanje na leksičkoj razini. Rad također daje detaljan pregled povijesti hrvatsko-njemačkog jezičnog dodira od 16. pa do početka 21. stoljeća u kontekstu društveno-političkih prilika kojima se objašnjava integracija njemačkih posuđenica vezanih uz različite struke u hrvatski jezik na području sjeverozapadne Hrvatske koji je nekoć bio dijelom Vojne krajine. Kako bi se utvrdile i analizirale njemačke posuđenice i prevedenice u jeziku poljoprivredne struke, istraživanje je vršeno na korpusu tekstova koji čine stručni i znanstveni časopisi iz dvaju razdoblja: s početka 20. stoljeća ("Gospodarska smotra" koju je izdavalo Kraljevsko gospodarsko-šumarsko učilište u razdoblju od 1909. - 1919.), te iz prvog desetljeća 21. stoljeća (Agronomski glasnik, Poljoprivredna znanstvena smotra). Na taj su način komparativnom metodom uspoređene sličnosti i razlike vezane uz strukturu i ukupan broj njemačkih posuđenica s vremenskim odmakom od jednoga stoljeća. Anketiranjem informanata na terenu usporedilo se poznavanje i upotreba njemačkih posuđenica vezanih uz poljoprivrednu struku od strane poljoprivrednika i agronoma, te su primjeri sakupljeni analizom istraživačkog korpusa i rezultata terenskog istraživanja analizirani i klasificirani. Dodatno je utvrđeno u kojoj su mjeri njemačke posuđenice razumljive poljoprivrednicima i stručnjacima s područja agronomije, te koje su posuđenice u većoj mjeri zastupljeni u govoru i pisanim izvorima. Kako se njemačke posuđenice u području poljoprivredne struke do sada nisu sustavno istraživale, a s obzirom na intenzivnu suradnju Hrvatske sa zemljama njemačkog govornog područja vezanu uz razvoj poljoprivrede, rezultati ovog istraživanja su praktično primjenjivi u području poljoprivredne struke na način da rješavaju dvojbe vezane uz upotrebu njemačkih posuđenica i prevedenica u kontekstu jezičnih i terminoloških zakonitosti koje obuhvaćaju jednoznačnost i razumljivost, a koje se često javljaju u jeziku struke. Metodologija istraživanja i korištene statističke metode analize istraživačkog korpusa mogu se koristiti kao alat za provedbu istraživanja u dodirnom jezikoslovlju u kontekstu stručnog nazivlja.

posuđenice ; prevedenice ; stručno nazivlje ; dodirno jezikoslovlje

nije evidentirano