hrvatski

Klasicistička estetika i prosvjetiteljske ideje i književnim opusima Giulija Bajamontija i Luke Stullija

Dubrovčanin Luko Stulli (1772. – 1828.) i Splićanin Giulio Bajamonti (1744. – 1800.) u literaturi su poznati kao liječnici, znanstvenici, autori medicinskih i prirodoznanstvenih studija ali i onih povijesnog i gospodarskog karaktera te književnih tekstova. Pjesnički opusi obaju autora temelje se na klasicističkom kanonu i idealu sjedinjenja istine, morala i ljepote u sadržaju i formi te se samo ponekad u pojedinim Bajamontijevim sastavima otkriva nagovještaj romantičnih motiva i ugođaja. U formiranju Bajamontijeva svjetonazora ključnu ulogu odigralo je prijateljevanje s A. Fortisom ali i dubrovačkim intelektualcima. Najviše klasicističkih elemenata u Bajamontijevoj poeziji pronalazimo u njegovoj prigodničarskoj poeziji. Prosvjetiteljskim idejama nadahnuti su brojni Bajamontijevi tekstovi, među kojima se ističu predavanja izložena pred Gospodarskom akademijom, njegovi enciklopedijski projekti te povijesni tekst Povijesni zapisi o gradu Splitu. Istim su duhom prožeti i Stullijevi medicinski radovi, njegovi ogledi o gospodarskoj teoriji i dubrovačkoj povijesti ali i komedija Eugenia i Riccardo ili Škrtac ako postoji u pet činova. Likovi u toj komediji više su na tragu likova-nositelja ideja iz Voltaireovih pripovijetki nego klasičnih likova komedije karaktera. Proboj modernističkih i slobodarskih ideja najprisutniji je na području poimanja braka i ljubavi te u slobodnijem poimanju staleških odnosa, a Stullijevo prosvjetiteljstvo očituje se i u specifičnim stilskim izborima.

klasicizam ; prosvjetiteljstvo ; Luka Stulli ; Giulio Bajamonti

nije evidentirano