hrvatski

Društveni i institucionalni aspekti odluke o studiranju i odabira visokoškolske institucije

U radu se analizira kako se učenici različitih namjera nastavka školovanja te različitih namjera upisivanja fakultetskog i veleučilišnog obrazovanja razlikuju prema Bourdieuovim konceptima kapitala i prema percepciji relevantnih karakteristika srednje škole. Istraživanje je provedeno na nacionalnom uzorku učenika trogodišnjih i četverogodišnjih strukovnih škola te gimnazija (N=2106), reprezentativnom prema spolu, vrsti srednje škole koju učenici pohađaju te prema županijama i regijama Republike Hrvatske. Dobiveni podaci ukazuju na važnost obiteljskih i drugih neformalnih društvenih veza u odlučivanju o nastavku školovanja te na razmjerno slabu povezanost takve odluke s djelovanjem institucijskih aktera (nastavnici ili profesionalni savjetnici). Također, rezultati su pokazali kako se učenici koji planiraju, ne planiraju te oni koji ne znaju hoće li studirati razlikuju prema posjedovanju kulturnog, socijalnog i ekonomskog kapitala. Najviše kulturnog, socijalnog i ekonomskog kapitala posjeduju učenici koji namjeravaju studirati, manje oni koji nisu sigurni, dok razmjerno najmanje kulturnog, socijalnog i ekonomskog kapitala posjeduju učenici koji ne planiraju studij. Također, rezultati pokazuju kako učenici koji planiraju fakultetsko obrazovanje imaju više kulturnog i ekonomskog kapitala, dok se učenici koji biraju veleučilišno obrazovanje pri razmatranju različitih mogućnosti nastavka školovanja u većoj mjeri oslanjaju na socijalni kapital.

Bourdieu, odluka o studiranju, odabir visokoškolske institucije, kapital

nije evidentirano