hrvatski

Egerske i srednjemiocenske naslage u području rijeke Sutle

Slijed naslaga facijesa na stupu formacije Golubovec upućuje da je u gornjem egeru došlo do produbljavanja odnosno transgresije te su nakon pijesaka u priobalju odlagani pijesci s proslojcima siltova prijelazne zone između obalnog lica i šelfa, te siltovi šelfa. Nakon toga dolazi do oplićavanja odnosno regresije te se na siltovima šelfa ponovo odlažu pijesci s proslojcima siltova prijelazne zone i pijesci s positnjavanjem prema gore gornjeg obalnog lica. Ovaj transgresivno–regresivan slijed naslaga može se objasniti lokalnom tektonikom i/ili brzinom subsidencije i/ili brzinom donosa kopnenog materijala u bazen. Značajan utjecaj lokalne tektonike vidi se i u erozijsko trensgresivnom kontaktu plitkovodnih egerskih sedimentima formacije Golubovec i gornjobadenskih biokalkrudita i biokalkarenita formacije Vrapče. Nedostatak naslaga od egenburga do karpata ukazuje da je emerzija u području rijeke Sutle rezultat većinom lokalnog tektonskog izdizanja, a manjim dijelom utjecaj erozije. Na lokalno izdizanje upućuje i činjenica da u susjednom području (između Ravne gore i Strahinščice), gdje nije došlo do izdizanja, postoji kontinuirana sedimentacija u razdoblju gornji eger - karpat.

eger ; srednji miocen ; šelf ; prijelazna zona ; priobalje ; transgresivan slijed ; regresivan slijed

nije evidentirano