Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Koja je uloga religija: potaknuti ili zaustaviti rat – odnosno bi li bilo ratova da nema religija? (CROSBI ID 631211)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Markešić, Ivan Koja je uloga religija: potaknuti ili zaustaviti rat – odnosno bi li bilo ratova da nema religija? // RAT I MIR / Jurić, Hrvoje (ur.). Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2015. str. 45-46

Podaci o odgovornosti

Markešić, Ivan

hrvatski

Koja je uloga religija: potaknuti ili zaustaviti rat – odnosno bi li bilo ratova da nema religija?

Povijest ljudske civilizacije pokazuje se kao povijest ubijanja, progona, zatiranja, kao povijest u kojoj su najvećim dijelom religija i rat bili jedno s drugim izuzetno tijesno povezani. Nasuprot tome, sve religije u današnje vrijeme javnost obasipaju tvrdnjama o svojoj miroljubivosti. No, malo preciznijom analizom pokazuje se da one to – zbog svojih unutarnjih razloga – nisu niti mogu biti. Ne treba stoga čuditi da se pitanje o tijesnome odnosu religije i terorizma, religije i rata, a time i religije i mira, kao i pitanje o potencijalima nasilja u religijama (svejedno propagiraju li one nenasilje i mir ili ne) počelo intenzivnije postavljati nakon 11. rujna 2001. godine. Potaknut tvrdnjom jednoga od najvećih suvremenih katoličkih teologa, Hansa Künga, da »nema mira među narodima bez mira među religijama«, autor nastoji u nauku sadržanom »u svetim knjigama« najznačajnijih živućih religija svijeta (budizma, hinduizma, islama, kršćanstva i židovstva) pronaći odgovor na pitanja jesu li i koliko te religije povezane s ratom, iniciraju li ga radi ostvarenja svoga cilja da svi ljudi svijeta budu njihovi članovi i opravdaju li rat privatizacijom vrhovnoga božanstva (Boga) s kojim se treba boriti protiv drugih (»Ako je Bog na našoj strani, onda je Sotona na strani neprijatelja«). U traganju za odgovorom na ta pitanja, autor u prvome dijelu rada donosi najrelevantnije definicije rata i religije, kako one sa stajališta teologijâ spomenutih religija tako i one sa stajališta socioreligijske znanosti, zatim predočuje različita (teološka i socioreligijska) tumačenja vjerskoga rata, svetoga rata, križarskih ratova, pravednoga rata (bellum iustum), bratoubilačkog rata, ratnih junaka (svetaca) te vjerski konotiranih ratova i, u najnovije vrijeme, vjerskoga terorizma. Analizom »svetoga nauka« gore spomenutih religija autor u drugome dijelu traži odgovor na pitanje jesu li ove religije uistinu podupiratelji mira i mirne koegzistencije pripadnika različitih rasa, vjerozakona i nacionalnosti ili su upravo one glavni inicijatori suvremenih ratova i vjerskoga terorizma, odnosno jesu li one postale promotori kanonizacije ratnih zločinaca kao junaka (svetaca) vlastite religije? Na kraju teksta, u trećemu dijelu rada, autor daje vlastiti osvrt na odnose vjerskih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prema ratovima koji su zbog velikosrpske agresije na te zemlje vođeni od 1991. do 1995. godine, a koji se nekim drugim sredstvima – potpomognuti legitimacijom nekih vjerskih vođa – vode i danas.

rat; mir; religije; nacije

nije evidentirano

engleski

What is the role of religion: to encourage or stop the war - or whether it would be wars that no religion?

nije evidentirano

war; peace; religion; nation

nije evidentirano

Podaci o prilogu

45-46.

2015.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

RAT I MIR

Jurić, Hrvoje

Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

0000-0000

Podaci o skupu

Rat i mir

predavanje

26.11.2015-28.11.2015

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Sociologija