hrvatski

O rodno osjetljivom jeziku

Svrha je ovoga rada propitati mijene u jeziku koje su u hrvatskom društvu nastale kao rezultat novih zakonskih propisa, pojačanog zanimanja „ženskih skupina“ za ravnopravnost i potvrđivanje žene u jeziku u posljednjih dvadesetak godina, posebice u najvidljivijem i najprozirnijem dijelu jezičnoga sustava - leksiku. S obzirom na derivacijske mogućnosti u hrvatskom jeziku mocijska tvorba postaje prepoznatljivo sredstvo u funkciji jačanja rodno osjetljivog jezika, no s druge strane dosljedna provedba mocijske tvorbe nailazi na mnoge zapreke te izaziva zbunjenost ili nedoumice te potiče rasprave u javnosti. Ni jedan dio jezika kao apstraktnog sustava nije unaprijed određen kao prikladan, rodno osjetljiv niti je određen kao seksistički. Situacijski kontekst jest onaj okvir u kojem se jezik pokazuje kao oblik djelovanja pa uz ostalo on može odražavati, snažiti i razbijati nazadna shvaćanja o rodnim ulogama.

rod; seksizam; imenovanje; mocijska tvorba; politička korektnost; hrvatski

nije evidentirano