hrvatski

Kierkegaard i moć tehnosfere: Tko je još subjekt "filozofijske vjere"?

Autor u izlaganju postavlja u pitanje mogućnosti razračunavanja metafizičkoga mišljenja s moći tehnosfere. Iz obzorja mišljenja subjekta kao žive egzistencije u slobodi transcendencije Kierkegaard je u svoje tri sfere duhovnoga bitka postavio u pitanje vjerodostojnost „sustava“ i „metode“ onoga što čini bit zapadnjačke povijesti. Riječ je, dakako, o pojmu apsolutne znanosti u liku Hegelova spekulativno-dijalektičkoga mišljenja povijesti. Kada se danas suvremene tehno-znanosti oslobađaju nasljeđa metafizike, tada u prvi plan dolazi ideja radikalne preobrazbe bitka u informaciju. Taj prijelaz u posthumano stanje, gdje više ne postoji razlika između bitka i bića, živoga i stroja, čovjeka, životinje i neljudskoga, pretpostavlja uvid u ono što određuje novu sferu te tehno- znanstvene operacije ukidanja onto-teologije u samoj emergenciji života kao eksperimenta. Kierkegaardove tri sfere duhovnoga bitka – estetska, etička i religiozna – stapaju se u tehnosferi s pitanjem o granicama između mišljenja i vjere o samome događaju nastanka onoga što više nije ni bitak ni biće, ni živo ni neživo. Kako pristupiti tome iz obzorja mišljenja koje preokreće pojmove esencije i egzistencije polazeći od slobode stvaranja samoga subjekta? Kierkegaardov je prilog mišljenju suvremenosti moguće razložiti iz pitanja o subjektu „filozofijske vjere“ u ono nadolazeće onkraj svih sfera. Je li mjesto božanskoga Boga u čistoj transcendenciji subjekta upravo to mjesto koje još može biti opravdanjem „filozofijske vjere“ u događaj ili se mora konačno napustiti svaka moguća „vjera“ u „umno postavljenu vjeru“ koja misli ne više bitak kao otvorenost povijesnoga zbivanja, nego kao događaj izvan razlike filozofije i vjere? U izlaganju će se pokazati da ni Jaspersov pokušaj utemeljenja nove „filozofijske vjere“ u egzistenciju, a niti obnove tradicionalne opreke uma i vjere u suočenju s kontingentnim događajem moći tehnosfere u stvaranju umjetnoga uma i umjetnoga života kao rezultata konstrukcije subjekta, ne dosežu do biti događaja samoga. Umjesto toga, potrebno je vidjeti može li se tehnosfera misliti kao estetsko-etičko-religiozna kritika apsolutne znanosti u liku čudovišnoga neljudskoga danas?

subjekt, filozofijska vjera, tehnosfera, Kierkegaard, Jaspers, egzistencija, neljudsko

nije evidentirano