hrvatski

Stigmatiziraju li studenti i studentice sestrinstva oboljele od posttraumatskog stresnog poremećaja

Psihijatrijski bolesnici, osim poteškoća vezanih za svoje primarno oboljenje, suočeni su i s poteškoćama koje proizlaze iz njihove stigmatizacije u sredini u kojoj žive. Diskriminirajuća ponašanja kao što je ograničavanje zdravstvene skrbi, prava na obrazovanje, različite situacije vezane uz zapošljavanje samo su neki od primjera koji mogu dodatno ugroziti i fizičko i psihičko zdravlje stigmatiziranih osoba. Stigmatizacija dovodi do sniženja samopoštovanja te do osjećaja izolacije, usamljenosti i diskriminacije, što dodatno otežava liječenje primarne bolesti. Stigma je čest pratitelj psihičkih bolesti koji ometa liječenje i funkcioniranje. U Republici Hrvatskoj nakon Domovinskog rata postoji velik broj oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), koji se u medijima često prikazuju na negativan način. Ovo istraživanje provedeno je na 94 studenta i studentice sestrinstva. Žena je bilo 85%, prosječne su dobi 32 godine (raspon 22 do 54). Stigma prema shizofreniji, depresiji i PTSP-u ispitivana je upitnikom koji se sastoji od po 15 izjava o svakoj od bolesti, koje se ocjenjuju po Likertovoj ljestvici. Studenti su pokazivali značajno veću stigmu prema shizofreniji, nego prema PTSP-u i depresiji. Žene su bile više stigmatizirajuće prema shizofreniji. Studenti prve godine više su stigmatizirajući prema PTSP-u od studenata druge i treće godine. Stariji studenti (od 36 godina) bili su više stigmatizirajući od mlađih.

stigma ; shizofrenija ; depresija ; PTSD ; studenti sestrinstva

nije evidentirano