hrvatski

Pobol i uzroci smrti osoba starije životne dobi

Starenje predstavlja jedan od najvećih socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih izazova 21. stoljeća, posebice u Europi koja je kontinent s najvećim udjelom osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu (15%). U većini razvijenih zemalja prihvaćena je kronološka dob od 65 godina kao dobna granica u definiciji starije osobe. Republika Hrvatska pripada državama s vrlo starim stanovništvom, a prema podacima iz 2014. godine broji 758.633 stanovnika u dobi 65 i više godina (17, 7%). Štoviše, europske zemlje trenutno broje 46 milijuna starijeg stanovništva, a predviđa se da će do 2050. godine u Europi živjeti više od 157 milijuna stanovnika starije životne dobi. Prisutne su značajne razlike po spolu. Prema podacima iz 2014. godine, u Hrvatskoj ima 758.633 osoba starije životne dobi, od kojih je 296.208 (39, 04%) muškaraca, a većinski udio od 462.425 (60, 96%) stanovnika čine žene. Očekivano trajanje života pri rođenju je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2013. godini u Hrvatskoj bilo za oba spola 77, 2 godine, samo za žene 80, 2 godine, a za muškarce 74, 2 godine. Zdravlje starijih osoba predstavlja sve veći izazov suvremene znanosti i prakse zbog stalnog porasta broja starijeg stanovništva i njihovog udjela u ukupnom stanovništvu te sve veće zastupljenosti kroničnih bolesti prisutnih kod starijih osoba koje povećavaju potrebu za korištenjem zdravstvenih i socijalnih, a time i financijskih resursa zajednice. Zadnji objavljeni zdravstveno statistički podaci (za 2013. godinu) pokazuju da su najčešći uzroci bolničkog pobola skupine bolesti cirkulacijskog sustava (67, 75), skupine novotvorina (44, 88), bolesti oka i adneksa (25, 72), bolesti probavnog sustava (23, 35), ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (19, 42) te bolesti dišnog sustava (17, 93). Deset vodećih uzroka smrti u dobi iznad 65 godina u 2013. godini su ishemijske bolesti srca (23, 45%), cerebrovaskularne bolesti (16, 25%), hipertenzivne bolesti (4, 49%), zloćudne novotvorine dušnika, dušnica i pluća (4, 19%), zloćudne novotvorine rektuma, debelog crijeva i anusa (3, 89%), kronične bolesti donjeg dišnog sustava (3, 77%), insuficijencija srca (3, 13%), dijabetes melitus (2, 72%), ateroskleroza (2, 19%) i zloćudna novotvorina dojke (1, 71%). Stopa vanjskih uzroka smrti osoba starije životne dobi iznosi 1, 98, a neki od uzroka su nesreće u prijevozu (0, 15), namjerno samoozljeđivanje (0, 28), drugih vanjski uzroci slučajnih ozljeda (0, 23) , ostali vanjski uzroci smrti (0, 13), dok stopa padova iznosi 1, 21 od ukupne stope vanjskih uzroka smrti. Upravo zbog sve većeg starenja populacije i specifičnih zahtjeva vezanih za stariju dob stanovništva očekuju se značajnije promjene u kvaliteti, količini i strukturi pružanja zdravstvenih usluga.

pobol; smrtnost; stare osobe

nije evidentirano