hrvatski

Pozitivne i negativne automatske misli studenata pri učenju: razlike psihologa i ne- psihologa

Automatske misli kod studenata mogu se opisati kao paralelni misaoni proces koji se javlja za vrijeme učenja i/ili polaganja ispita. Sadržajem mogu biti negativne ili pozitivne ; uznemirujuće ili ohrabrujuće. Ukoliko se učestalo javljaju, mogu značajno omesti učenje na kognitivnoj i emocionalnoj razini. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učestalost pojavljivanja automatskih misli pri učenju i polaganju ispita kod studenata psihologije i studenata “ne-psihologije” u ovom slučaju studenata stranih jezika. Istraživanje je provedeno na 88 studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku, od čega 38 studenata psihologije i 50 studenata stranih jezika. Za procjenu učestalosti javljanja pozitivnih i negativnih automatskih misli korišten je Upitnik automatskih misli pri učenju i polaganju ispita. Upitnik sadrži niz od 47 automatskih misli koje se javljaju studentima za vrijeme učenja i polaganja ispita, a grupiraju se u četiri subskale: strah od neuspjeha, strah od razočaranja roditelja, nedostatak motivacije i interesa te pozitivne i ohrabrujuće misli. Analiza podataka učinjena je po skupinama, a rezultati su pokazali statistički značajne razlike između skupina za skalu Strah od razočaranja roditelja, u smjeru viših vrijednosti kod studenata jezika, i skalu Pozitivne misli, gdje studenti psihologije postižu više vrijednosti. Dobivene se razlike djelomično mogu pripisati razlikama u studijskom usmjerenju, budući da su studenti psihologije tijekom svojeg školovanja usmjereni na prepoznavanje i opažanje vlastitih misli te razumijevanje utjecaja kognicija na ponašanje i emocije. S obzirom da negativne automatske misli utječu na akademsku izvedbu i postignuće, bilo bi korisno educirati studente o povezanosti misli, emocija i ponašanja u cilju poboljšanja akademskog postignuća i prevencije potencijalnih poteškoća uzrokovanih negativnim automatskim mislima.

negativne automatske misli; studenti

nije evidentirano