Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 792598

Hodočašća kao izraz pobožnosti stanovnika kasnosrednjovjekovne porečke komune


Ladić, Zoran
Hodočašća kao izraz pobožnosti stanovnika kasnosrednjovjekovne porečke komune // Histria. Godišnjak Istarskog povijesnog društva, 5 (2015), 15-41 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Hodočašća kao izraz pobožnosti stanovnika kasnosrednjovjekovne porečke komune
(Pilgrimages as the Expression of Piety of the Denizens of the Late Medieval Commune of Poreč)

Autori
Ladić, Zoran

Izvornik
Histria. Godišnjak Istarskog povijesnog društva (1849-5699) 5 (2015); 15-41

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hodočašća; srednji vijek; Hrvatska; Poreč
(Pilgrimages; the Middle Ages; Croatia; Poreč)

Sažetak
Na temelju analize oporuka i kodicila stanovnika porečke komune iz druge polovice 15. stoljeća koje je zapisao porečki notar Antun de Teodoris i neki od notara iz njegove kancelarije, autor razmatra fenomen hodočašćenja u kasnosrednjovjekovnoj porečkoj komuni. Na temelju metodoloških obrazaca predstavljenih u radovima inozemnih i domaćih medievista i korištenih pri istraživanju hodočašća europskih i, osobito, istočnojadranskih komuna i gradova, analizira se društveni položaj i spol oporučitelja koji su bili skloni ostavljati legate za hodočašća te zaključuje da su, baš kao i u drugim istočnojadranskim urbanim sredinama, takve legate darovali podjednako pripadnici oba spola i podjednako pripadnici svih društvenih staleža porečke komune. Posebna pozornost posvećuje se odredištima u koja su hodočastili kasnosrednjovjekovni Porečani te se napominje da se radi o dvije temeljne vrste hodočašćenja – peregrinationes maiores (hodočašćenja u Jeruzalem, Sv. Jakov u Composteli i Rim) te peregrinationes minores (hodočašćenja u Loreto, Recanati, Ljubljanu, na Trsat i u druga hodočasnička središta koja su u hodočasničkoj hijerarhiji bila niže rangirana). Međutim, autor također upozorava da se srednjovjekovna hodočašća mogu razdijeliti na međunarodna (primjerice, ona u Jeruzalem, Sv. Katarinu na Sinaju, Sv. Jakov u Composteli, ad limina apostolorum u Rimu, Aachen, Mariazell, sv. Antun u Viennei i tako dalje), regionalna (primjerice, u marijanska svetišta u Loretu, Recanatiju, u svetište sv. Nikole u Bariju i druga hodočasnička središta) i lokalna (u slučaju Poreča, primjerice, Sv. Marija na Trsatu, ali i Sv. Marija u Zažičnom (Donjem Pazarištu), Sv. Vid u Brdovcu kod Zaprešića, Sv. Leonard u Ljubljani i druga svetišta od kojih su neka poprimila i regionalno-lokalni karakter). Razmatranje kasnosrednjovjekovnih porečkih hodočašća pokazuje da se analiza može obaviti bilo na prvi bilo na drugi način. Ono što je osobito zanimljivo i karakteristično za porečka hodočašćenja jest izuzetna dominacija hodočašćenja u apostolski Rim i marijanski Loreto te u određenoj mjeri Asiz, gdje je njegovan kult sv. Franje, ali i vrlo malen broj hodočašćenja u Sv. Jakov u Composteli i Svetu zemlju, odnosno Jeruzalem, što porečku komunu bitno razlikuje od većine istočnojadranskih komuna razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka. Osobito je iznenađujuće tek jedno hodočašćenje u Jeruzalem imajući u vidu da je Poreč bio jedna od važnih hodočasničkih postaja na pomorskom putu koji je vodio iz Venecije preko istočnoga Jadrana do Terre Sancte. Autor pretpostavlja da su složene političke i vojne prilike koje su zahvatile područje Svete zemlje, ali i Jadrana nakon snažnoga osmanlijskog pritiska i osvajanja Bizantskoga Carstva te vojnih upada u zaleđa istočnojadranskih komuna Albanije i Dalmacije, bile odlučujući čimbenik smanjenja broja hodočasnika u Palestinu, osobito onih iz nižih društvenih staleža. Fenomen hodočašćenja, kako se može rekonstruirati na temelju sačuvanih bilježničkih spisa, zbog tih je razloga prisilio porečke oporučitelje da ostavljaju legate za hodočašća u sigurnija hodočasnička središta i time ostvare temeljni cilj – dobivanje posmrtnih indulgencija, odnosno oprosta grijeha za spas njihovih duša i postignuće vječnoga života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-1012604-2600 - Glagoljski i latinički izvori i studije za povijest stanovništva i svakodnevlja (Zoran Ladić, )
101-1012604-2601 - Latinički izvori, studije i pomagala za društvenu i gospodarsku povijest (Damir Karbić, )
140-1400822-0813 - Srednjovjekovna Istra: prostor zajedništva i suprotnosti (od VI. do XVI. st.) (Ivan Jurković, )
RZZ-6547

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Autor s matičnim brojem:
Zoran Ladić, (168284)

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Emerging Sources Citation Index (ESCI)


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Emerging Sources Citation Index
  • Science Citation Index Expanded
  • Social Sciences
  • Arts & Humanities Citation Index