hrvatski

Znanost i vjera: Suprotstavljenost i/ili komplementarnopst?

U radu se ističe važnost rasprave o odnosu znanosti, vjere i religije danas. Polazi se od scijentističkih teza o sukobu znanosti i vjere te o tome da znanoast potiskuje religiju. Iznose se neka stajališta "novih ateista" o sigurnosti znanosti i njezinu napretku te o znanosti kao najvažnijem, čak jedinom načinu spoznaje. Upozorava se na specifičnost znanosti i vjere i na njihov međusobni odnos. Znanost se koristi tzv. znanstvenom metodom (empirijsko-induktivnom) kioja postaje kriterij za ono što je istinito, a što nije te za ono što postoji i što ne postoji. Neki od najpoznatijih znanstvenika kritizirali su jednostranost te metode. Kvantitativni matematički način izražavanja u znanosti jedna je od njezinih glavnih oznaka. Znanost također počiva na metafizičkim načelima. Sličnost znanosti i religije očituje se u tajanstvenomu ili religijskomu. Pritom se navode mišljenja nekih istaknutih znanstvenika o odnosu znanosti i vjere i religije. Pokazuje se na povijesnim primjerima kao i na primjerima iz sadašnjosti da veliki znanstvenici nikada nisu imali problema s vjerom niti su ih njihova otkrića približavala ateizmu. Zaklučuje se da je vjerojatnije da znanost vodi vjeri i Bogu nego da vodi u ateizam.

vjera, znanost, religija, scijentizam, "novi ateisti", dijalog, komplementarnost

nije evidentirano