hrvatski

Gospa Slunjska u kontekstu sačuvane drvene gotičke skulpture u Hrvatskoj

Gotička skulptura u Hrvatskoj sačuvana je najviše na području Istre i nekadašnje Banske Hrvatske, dok je na području koje je osvojilo Otomansko carstvo većinom uništena. Poneke su skulpture spašene evakuacijom u sigurnije krajeve zapadno od granice te se i danas tamo nalaze. U kontinentalnoj Hrvatskoj izrazito prevladava drvena skulptura srednjoeuropske provenijencije, dok su skulpture priobalja pod utjecajem talijanske, odnosno venecijanske umjetnosti. Kip Gospe Slunjske koji je 1583. godine prenesen iz franjevačkog samostanu u Slunju u samostan na Trsatu ne uklapa se po tipu niti u jednu od ovih dviju skupina, premda nosi značajke obiju. Zbog stilske neodređenosti te skulpture njezino je porijeklo također teško odrediti, pa ga neki istraživači vide u srednjoeuropskom području, a drugi na području Istre. Među drvenim skulpturama Bogorodice s Djetetom kip je poseban u još nekoliko značajki. Veličinom nadmašuje kontinentalne skulpture. Za razliku od većine skulptura koje su izrađene od drva lipe, za ovu je dokumentirano da je izrađena od topole. Ukoliko se buduća prirodnoznanstvena istraživanja potvrde taj podatak, tim će uvjerljivija biti tvrdnja da porijeklo skulpture treba tražiti u području južno od Alpa. Za razliku od velikog broja kipova Bogorodice koji su preinačeni da bi se prilagodili političkim i vjerskim prilikama u vrijeme katoličke obnove, Gospa Slunjska ostala je nepromijenjena zahvaljujući okolnosti da je donekle zanemarena u neposrednoj blizini važnije ikone Majke Božje Trsatske. Njezina sadašnja repolikromija pripada talijanskom a ne kontinentalnom tipu te je sasvim izvjesno nastala za boravka skulpture na Trsatu.

Gospa Slunjska ; drvena skulptura ; franjevačka crkva ; zadužbina Frankopana ; Trsat

nije evidentirano