Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 791340

Leksikon hrvatske heraldike – hrvatski heraldičari (8): Josip Buturac (1905. – 1993.)


Galović, Tomislav
Leksikon hrvatske heraldike – hrvatski heraldičari (8): Josip Buturac (1905. – 1993.) // Grb i zastava – Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, IX (2015), 18; 3-4, 14 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)


Naslov
Leksikon hrvatske heraldike – hrvatski heraldičari (8): Josip Buturac (1905. – 1993.)
(Lexicon of Croatian Heraldry – Croatian Heraldists (8): Josip Buturac (1905–1993))

Autori
Galović, Tomislav

Izvornik
Grb i zastava – Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva (1846-3827) IX (2015), 18; 3-4, 14

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Leksikon hrvatske heraldike – hrvatski heraldičari (8): Josip Buturac (1905. – 1993.)
(Lexicon of Croatian Heraldry – Croatian Heraldists (8): Josip Buturac (1905–1993))

Sažetak
Hrvatski povjesničar i arhivist Josip Buturac rođen je 14. XI. 1905. u Grabarju kraj Požege. Pučku školu polazi u Ruševu, gimnaziju u Požegi, Travniku i Zagrebu gdje na Nadbiskupskoj gimnaziji maturira (1925.). Teologiju studira na Bogoslovskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1925. – 1929.), crkvenu povijest i pomoćne povijesne znanosti na Papinskom sveučilištu Gregoriana (Pontificia universitas Gregoriana) u Rimu (1934. – 1936., pojedina predavanja slušao i na Pravnom fakultetu i Biblijskom institutu) te nacionalnu povijest, pomoćne povijesne nauke, latinski jezik i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1936. – 1939.). Doktorirao na Bogoslovskom fakultetu u Zagrebu 1944. obranom disertacije Katolička crkva u Slavoniji za turskog vladanja (objavljena kao knjiga 1970.). Bio je i suurednik Katoličkog lista u Zagrebu. Kao svećenik rimokatoličke crkve djelovao u Kutini (kapelan, 1929. – 1931.), Čagliću kod Lipika (župnik, 1931. –1934.) i Zagrebu (prefekt i kateheta, 1936. – 1939. i 1939. – 1941). Cijeli je život radio u arhivskoj službi: kao arhivar u Nadbiskupskom arhivu i ordinarijatu/kancelariji u Zagrebu (1939. – 1940), a od 1941. do umirovljenja 1966. u Državnom arhivu (sada Hrvatski državni arhiv) u Zagrebu, posebno zadužen za Kaptolski arhiv (Arhiv Prvostolnog kaptola Zagreb, u zvanju arhivista i od 1962. višeg arhivista). Od 1944. do 1945. i od 1953. do 1962. predavao je crkvenu povijest na Bogoslovskom fakultetu u Zagrebu (od 1958. u zvanju izvanrednog profesora). Bio je član Vijeća Biskupske konferencije Jugoslavije za crkvene arhive, knjižnice i muzeje te član Arhivskog odbora Zagrebačke nadbiskupije. Suradnik Leksikografskog zavoda u Zagrebu, Odbora za narodni život i običaje i Onomastičkog odbora JAZU/HAZU i drugih institucija. U svome bogatom znanstveno-stručnom radu obrađivao ponajprije crkvenu povijest (Temelji katoličke religije i poviest Katoličke crkve, koautor I. Blažević, 1942. ; Poviest crkve u Hrvatskoj, koautor K. Draganović, 1944. ; Katolička dogmatika i poviest crkve, koautor I. Blažević, 1944. ; Pregled povijesti Katoličke crkve, 1961. ; Povijest Katoličke crkve među Hrvatima, koautor A. Ivandija, 1973.), kulturnu povijest potom toponomastiku, demografiju (Stanovništvo Požege i okolice od 1700–1950, 1967., 22003.) i arhivistiku (Arhivska čitanka, 1950.) davši poseban prinos upravo crkvenoj arhivistici (''Crkveno arhivstvo'', Bogoslovska smotra XXXVI/2 (1967) ; ''Inventar i regesti za starije dokumente zagrebačkoga Kaptolskog arhiva g. 1401-1700.'', Arhivski vjesnik XI-XII/1968-1969 ; Povijest uprave vjerskih organizacija u Hrvatskoj od X–XX st., 1970.) te objavljivao povijesne izvore (Zaključci Hrvatskoga sabora, I-IV/1958.-1965., koautor), posebice diplomatičko gradivo (Regesta za spomenike Požege i okolice 1221. – 1860., 1990. ; Regesta za spomenike Križevaca i okolice 1134-1940., 1991. ; Regesta Jastrebarskog i okolice 1237. – 1919., 1993. ; Pisani spomenici Požege i okolice 1210–1536, 1995., 22004). Napisao brojne monografije o pojedinim hrvatskim župama (npr. Ruševo i okolica u prošlosti, 1927. ; Pleternica i okolica, 1943. ; Iz crkvene povijesti Staroga Petrovog Sela i okolice, 1966. i dr.). U iznimno bogatome opusu objavljenom u znanstvenim i stručnim publikacijama, časopisima, zbornicima i novinama, ali dio ostao i u rukopisu, posebnu je pozornost posvećivao povijesti plemstva, a time heraldici (''Pečati i grbovi u prošlosti Vrbovca'', Komuna /Vrbovec/ XV (1980) 5: 9 ; ''Plemićke obitelji i njihovi posjedi ili gospoštije u požeškom kraju od XIII-XVI. stoljeća'', Požeški zbornik /Požega/ 5 (1984): 13-28 ; ''Feudalna gospoštija i plemićki rod Budor'', Podravski zbornik /Koprivnica/ 15 (1989): 99-102 ; ''Plemićka obitelj Šatvar u Heleni kod Križevaca'', Muzejski vjesnik /Varaždin/ XIV (1991) 14: 59-64). Osim Povijesne metodologije (skripta za studente, 1956.) i Latinske paleografije (skripta za studente, 1960.), koautor je sa Stjepanom Bačićem priručnika Iz historije pisanog dokumenta (Zagreb: Arhiv Hrvatske, 1966.) u kojem je zasebno poglavlje posvećeno Diplomama ili poveljama, unutar čega dio Grbovima na štitu i pečatu. Kao šapirografirano izdanje objavljen mu je udžbenik iz pomoćnih povijesnih znanosti pod glavnim Diplomatika (izdali i umnožili kao rukopis vlastitim ciklostilom slušači arhivističkog tečaja u Zagrebu 1968.) odnosno alternativnim naslovom Repetitorij diplomatike, heraldike, sfragistike i genealogije u kojem posebno poglavlje posvećuje heraldici (str. 34-38). Predavanja iz diplomatike s kronologijom, heraldike, sfragistike i genealogije za stručno usavršavanje arhivskih radnika redovno je držao na arhivističkim tečajevima pri Arhivu Hrvatske. Također je predavao i na tečajevima u Historijskom institutu Jugoslavenske akademija znanosti i umjetnosti (sada Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) u Zagrebu. Josip Buturac, počasni kanonik Prvostolnog Kaptola zagrebačkog, preminuo je u Lovrečina Gradu 5. X. 1993. godine. Tek je pri kraju svoga života i posmrtno dobio zaslužena javna priznanja i nagrade (počasni građanin grada Križevaca, nagrada za životno djelo Grada Požege i dr.). U Požegi je 13. XI. 1998. u organizaciji Požeško-slavonske županije, Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu – Odjela u Požegi i Društva za hrvatsku povjesnicu u Požegi održan okrugli stol “Dr. Josip Buturac – život i djelo”, a 2008. u Gradskom muzeju u Požegi postavljena izložba ''Život i djelo dr. Josipa Buturca (1905. – 1993.)''. Njegova bogata rukopisna ostavština danas se čuva kao depozit na nekoliko mjesta (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, Kaptolski arhiv u Zagrebu, Franjevački samostan u Požegi, Državni arhiv u Slavonskom Brodu – Odjel u Požegi, u privatnom vlasništvu Josipova brata Lojze Buturca u Sisku). O Buturčevu životu i djelu v. Metod Hrg, ''Arhivistički tečaj u Arhivu Hrvatske'', Arhivski vjesnik XI-XII (1968-1969) 11-12: 468-469 ; Metod Hrg, ''Udžbenici, priručnici i skripta za stručno usavršavanje arhivskih radnika'', Arhivski vjesnik XIV (1971) 14: 322-323 ; Krešimir Nemeth i Redakcija, ''Buturac, Josip, povjesničar, arhivist i crkveni pisac (Grabarje kod Požege, 14. XI. 1905)'', Hrvatski biografski leksikon II (1989): 541-542 ; Franjo Šanjek, ''Prof. dr. Josip Buturac (1905. – 1993.): in memoriam'', Croatica Christiana periodica XVII (1993) 31: 181-183 ; Ivan Damiš (prir.), ''Autobiografski zapisi dr. Josipa Buturca u njegovu rukopisu Moja zapamćenja'', Croatica Christiana periodica XVII (1993) 31: 184-200. ; Ivan Damiš, ''Bibliografija dr. Josipa Buturca u vremenskom razdoblju od 1984-1993.'', Croatica Christiana periodica XVII (1993) 31: 201-205 ; Josip Buturac, Znaci vremena. Rasprave iz hrvatske crkvene prošlosti (1932. – 1945.), Zagreb: Matica hrvatska (Posebna izdanja), 1994. (poglavlje: ''Opis moga života i rada'', str. 189-201) ; Ivan Damiš, ''Prof. dr. Josip Buturac'', Zlatna dolina I (1995) 1: 293-320 ; Ivan Damiš, Ulomci za povijest Katoličke crkve u Hrvata, Zagreb: HKD sv. Jeronima (sv. Ćirila i Metoda), 1995. ; Tomislav Radonić, ''Osobni fond dr. Josipa Buturca u Povijesnom arhivu u Požegi'', Zlatna dolina III (1997) 3: 231-238 ; Goran Hruška, ''Okrugli stol “Dr. Josip Buturac – život i djelo”, Požega, 13. studenoga 1998.'', Arhivski vjesnik XLI (1998) 41: 193-194 ; Lojzo Buturac, Život i djelo dr. Josipa Buturca (1905. – 1993.), Jastrebarsko – Zagreb: Naklada Slap (Spektar, 4. knj.) i Hrvatski državni arhiv, 2002. ; Tomislav Radonić, Život i djelo dr. Josipa Buturca (1905. – 1993.). Katalog izložbe. Gradski muzej Požega, 28. studenoga – 6. prosinca 2008., Požega: Državni arhiv u Slavonskom Brodu – Odjel u Požegi, 2008.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2014-09-6547 - Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća (Damir Karbić, )

Autor s matičnim brojem:
Tomislav Galović, (272886)