hrvatski

Veza između smorca i kumulonimbusa ljeti nad Istrom

U prvom dijelu ovog rada pokušala se odrediti klimatološka veza između smorca na obali i kumulonimbusa nad Istrom. Njihov odnos se ispitivao pomoću dostupnih površinskim mjerenja na dvije postaje: Pula-aerodrom i Pazin za ljetne mjesece (lipanj-rujan) u razdoblju od 1997-2006. godine. Od dostupnih satnih mjerenja koristili su se površinski smjer i brzina vjetra, temperatura zraka, površinska temperatura mora i naoblaka. Na temelju analize podataka dobiveno je da se kumulonimbus češće razvija u određenim meteorološkim uvjetima, a to su: (1) brzina smorca na Pula-aerodromu u intervalu od 3 do 5 m s-1, (2) maksimalna temperaturna razlika između kopna i mora na Pula-aerodromu oko 4 °C, i (3) maksimalna temperatura zraka u Pazinu u intervalu od 25 do 28 °C. U danima kada se pojavio kumulonimbus, u prosjeku, smorcu na Pula-aerodromu je prethodio slabiji kopnenjak, a noći su bile toplije od onih dana kada kumulonimbusa nije bilo. U drugom dijelu rada pomoću satelitskih slika pokušala se odrediti prostorna i vremenskia dimenzija razvoja kumulonimbusa. Pri tome su korištene satelitske slike 30 uočenih slučajeva iz razdoblja 2000-2006. godine geostacionarnog satelita Meteosat 7 i 8. Uočeno je da postoje dva karakteristična mjesta nastanka kumulonimbusa, a to je područje jugoistočne i sjeverne Istre. Kumulonimbus se uglavnom javlja između 12 i 14 sati, a raspada se između 16 i 17 sati po lokalnom vremenu, u prosječnom trajanju od 3 i 5 sati.

obalna cirlukacija zraka ; kumulonibus ; sjeverni Jadran

Za rad je dobivena Rektorova nagrada