hrvatski

Komparativna analiza sustava identifikacije opasnih mjesta Republike Hrvatske sa zemljama Europske unije

U Republici Hrvatskoj u posljednjih pet godina smanjen je broj prometnih nesreća u cestovnom prometu. Međutim, to još uvijek nije dovoljno da bi se Republika Hrvatska mogla uspoređivati sa razvijenijim zemljama Europske unije. Proces identifikacije i sanacije opasnih mjesta, prema domaćim i međunarodnim iskustvima, jedan je od najučinkovitijih načina za smanjenje broja prometnih nesreća. Osnovni nedostatak ovog procesa je što zahtijeva velika financijska sredstva pri sanaciji opasnih mjesta. Iz tog razloga je nužno provoditi relevantnu identifikaciju opasnih mjesta na temelju koje bi sredstva utrošena u sanaciju opasnih mjesta omogućila maksimalno moguće povećanje sigurnosti cestovnog prometa. Trenutna metodologija identifikacije opasnih mjesta u Republici Hrvatskoj u primjeni je od 2004. godine kada je bio puno veći broj prometnih nesreća te u odnosu na današnju razinu sigurnosti u cestovnoj prometnoj mreži ima visoko postavljene kriterije identifikacije opasnih mjesta. U prilog tomu idu i međunarodna iskustva država članica Europske unije gdje je vidljivo da Republika Hrvatska ima jedne od najviše postavljenih kriterija. Takav način identifikacije rezultira malim brojem identificiranih opasnih mjesta što može negativno utjecati na sigurnost u cestovnoj prometnoj mreži. U tu svrhu u radu je provedena komparativna analiza metodologije identifikacije opasnih mjesta Republike Hrvatske sa razvijenim zemljama Europske unije te su izdvojeni kriteriji koji se koriste u različitim metodologijama identifikacije opasnih mjesta.

Identifikacija; opasna mjesta; prometne nesreće; sigurnost u cestovnom prometu

nije evidentirano