Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 790287

Dnevni unos soli putem tradicionalnih mesnih proizvoda u Hrvatskoj


Pleadin, Jelka; Koprivnjak, Olivera; Krešić, Greta; Gross- Bošković, Andrea; Buzjak Služek, Vlatka; Tomljanović, Ana; Kovačević, Dragan
Dnevni unos soli putem tradicionalnih mesnih proizvoda u Hrvatskoj // Meso : prvi hrvatski časopis o mesu, 17 (2015), 6; 534-540 (domaća recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Dnevni unos soli putem tradicionalnih mesnih proizvoda u Hrvatskoj
(Daily salt intake through traditional meat products in Croatia)

Autori
Pleadin, Jelka ; Koprivnjak, Olivera ; Krešić, Greta ; Gross- Bošković, Andrea ; Buzjak Služek, Vlatka ; Tomljanović, Ana ; Kovačević, Dragan

Izvornik
Meso : prvi hrvatski časopis o mesu (1332-0025) 17 (2015), 6; 534-540

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Maseni udio soli ; tradicionalni mesni proizvodi ; kobasice ; suhomesnati proizvodi ; slanine ; dnevni unos ; prehrambene navike
(Mass fraction of salt ; traditional meat products ; sausages ; cured meat products ; bacons ; daily intake ; eating habits)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je odrediti udio kuhinjske soli (NaCl) u tradicionalnim mesnim proizvodima iz skupine trajnih kobasica, trajnih i polutrajnih suhomesnatih proizvoda te slanina, podrijetlom s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz tri hrvatska proizvodna područja: Istre i Dalmacije, Središnje te Istočne Hrvatske. Maseni udio soli određen je u 124 uzorka tradicionalnih mesnih proizvoda te su utvrđene vrijednosti po vrstama proizvoda i proizvodnim područjima korelirane s prosječnom dnevnom konzumacijom mesnih proizvoda u Hrvatskoj te preporučenim dnevnim unosom soli. Rezultati analize pokazali su najveći udio soli u suhomesnatim proizvodima (6, 16±0, 68%), zatim u slanini (5, 30±0, 71%) te najmanji u trajnim kobasicama (4, 20±0, 60%). Statistički značajna razlika u udjelu soli nije utvrđena (p > 0, 05) između domaće kobasice i kulena. U skupini trajnih i polutrajnih suhomesnatih proizvoda utvrđen je statistički značajno veći (p < 0, 05) udio soli u suhoj šunki i pršutu u odnosu na suhu vratinu, lopaticu i svinjsku pečenicu te dimljenu vratinu. U kategoriji slanina, između slanine, špeka i pancete, nije utvrđena statistički značajna razlika (p > 0, 05). Udjeli soli u istim vrstama mesnih proizvoda u ovisnosti o proizvodnom području Hrvatske, nisu se statistički značajno razlikovali što je rezultat sličnosti u recepturama i tehnologijama proizvodnje. Rezultati istraživanja potvrđuju da tradicionalni mesni proizvodi predstavljaju značajan izvor soli te da stoga, u cilju očuvanja ljudskog zdravlja, trebaju biti umjereno zastupljeni u ljudskoj prehrani.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Biotehnologija, Prehrambena tehnologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb,
Medicinski fakultet, Rijeka,
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek,
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • CAB Abstracts
  • FSTA: Food Science and Technology Abstracts