hrvatski

Žensko pitanje u reformama bana Ivana Mažuranića

U razdoblju tzv. dugog (1780-1914) odnosno kratkog devetnaestog stoljeća (1848-1914) na europskom se prostoru, uključujući i hrvatsko područje, odvija prijelaz iz tradicionalnog u moderno društvo i postavlja osnova modernog pravnog uređenja koje se, u većoj mjeri nego li do tada, odnosi i na poseban položaj žene. U procesu modernizacije na hrvatskom prostoru posebno mjesto zauzima vrijeme banovanja Ivana Mažuranića. Njegove sveobuhvatne i iznimno značajne reforme zapravo se samo usputno bave pitanjem položaja žena. Pri tome naročito ističe školski zakon koji je propisao obvezno osnovno školovanje ženske djece. Ujedno valja istaknuti i osnivanje primaljskog učilišta kojim se kroz školovane primalje nastojala pružiti bolja medicinska skrb trudnicama, rodiljama i novorođenčadi te smanjiti visoku stopu mortaliteta. Prava građana su u Mažuranićevim reformama bila sporednog značaja, ali kad je riječ o ženama, ističe se, premda kratkotrajno, proširenje prava glasa na lokalnoj razini i na žene porezne obveznice. Premda su dosezi razdoblja Mažuranićevog banovanja kada je u pitanju pravni položaj žena ograničenog karaktera, ta činjenica ne bi smjela umanjiti značaj koji su njegove reforme imale za hrvatsko pravni sustav i društvo u cjelini.

Ivan Mažuranić ; žensko pitanje ; obrazovanje ; primaljstvo ; pravo glasa ; sloboda tiska ; Hrvatska i Slavonija

nije evidentirano