hrvatski

Primaljstvo u Hrvatskoj i Slavoniji 1876.-1918.: zakonodavni okvir ustroja primaljske službe

U radu se rekonstruira i analizira normativni okvir ustroja moderne primaljske službe na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije u kojoj je bila visoka stopa nataliteta ali i vrlo visoka stopa mortaliteta, kako žena u fertilnoj dobi tako i djece, posebice dojenčadi. Ta je velika smrtnost posljedica iznimno loših higijenskih prilika u kojima je živjela većina hrvatskog seoskog stanovništva, slabe dostupnosti liječnika i manjka školovanih primalja. Desetljeća neuspjeha po pitanju osnivanja škole za primalje okončana su 1876. godine kada je osnovano Primaljsko učilište u Zagrebu s ciljem školovanja domaćih žena, naročito iz seoskih sredina, za primalje. Buduće su se primalje većinom školovale na teret države ili općine pa su stoga morale najmanje tri godine raditi u općini koja ih je uputila na školovanje, a u svojem su radu bile pod nadzorom nadležnih liječnika. Djelovanje primalja, odnosno prihvaćanje njihove stručne pomoći u porodima, bilo je dijelom nužnog zdravstvenog prosvjećivanja hrvatskog stanovništva koje, naročito u seoskim sredinama, iz financijskih razloga ili neobrazovanosti nije bilo spremno pomoć nadriprimalja zamijeniti stručnošću školovanih primalja.

Primalje ; Primaljsko učilište u Zagrebu ; obrazovanje žena ; zdravstvene prilike ; dječji mortalitet

nije evidentirano