Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Poultry production and ecology in Croatia (CROSBI ID 630567)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Zglavnik, Tihomir ; Mikec, Milivoj ; Amšel Zelenika, Tajana Poultry production and ecology in Croatia // The 6thInternational Congress: ''VETERINARY SCIENCE AND PROFESSION''ZAGREB, October 1st and 2nd, 2015. Book of abstract. / Horvatek Tomić, Danijela ; Severin, Krešimir ; Slavica, Alen (ur.). Zagreb, 2015. str. 78-78

Podaci o odgovornosti

Zglavnik, Tihomir ; Mikec, Milivoj ; Amšel Zelenika, Tajana

engleski

Poultry production and ecology in Croatia

Peradarska proizvodnja i ekologija Tihomir Zglavnik, Milivoj Mikec, Tajana Amšel Zelenika Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb, Hrvatska Sažetak Tihomir Zglavnik, Milivoj Mikec, Tajana Amšel Zelenika Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb, Hrvatska Proizvodnja mesa i jaja, kojima uporaba nije ograničena vjerskim i drugim razlozima, a čija je nutritivna vrijednost velika, postaje vodeća stočarska proizvodnja, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj proizvodnja se između 1961. godine i 1990. godine povećala sa 7.0 na 17.1 miliona kljunova, a današnja razina se procjenjuje na oko 51 miliona izvaljenih pilića. Tijekom 2014. godine klaonički se obradilo 58.543 tona mesa peradi, no i dalje je primjetan manjak (uvoz) od 23.235 tona bilo mesa peradi, mesnih prerađevina, jaja i proizvoda od jaja. Ovi podaci ukazuju na potrebu daljnih ulaganja u peradarsku industriju. Porastom i intenziviranjem peradarske proizvodnje raste i ekološko zagađenje. Prekomjerna količina dušika, fosfora i teških metala (cink, željezo, bakar, kalij, krom, kadmij, arsen, olovo i dr.) u fekalnom otpadu, negativno se odražava na održavanje prirodne ravnoteže. Danas je sve veći pritisak direktiva koje se odnose na industrijsko zagađivanje kao što su IPPC EU Direktiva 2008/1/ i EU Direktiva 2010/75. S ciljem manjeg zagađenja okoliša ugrađuju se aditivi u krmne smjese za perad od kojih su najvažniji: enzimi, aminokiseline, prebiotici i probitici. Korištenjem aditiva u krmnim smjesama u hrani štedi se u obradi i transportu fekalnih tvari, umanjuje se količina nitrata, fosfata, eutrofikacija voda, umanjuje se količina stakleničkih plinova u okolišu, te amonijaka i sumporovodika, a manje je i mikrobnih onečiščenja. Upotrebom enzima može se smanjiti volumen stajskog gnoja do 14%, fekalnog dušika 13% i fosfora do 70%. Takvim prehrambenim modifikacijama čuva se zdravlje ljudi i sprječava zagađenje prirodnih resursa te omogućava razvoj i intenziviranje peradarske proizvodnje. Ključne riječi: peradarska proizvodnja, ekološko zagađenje, aditivi za krmne smjese

poultry production; environmental pollution; additives for compound feed

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

78-78.

2015.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

The 6thInternational Congress: ''VETERINARY SCIENCE AND PROFESSION''ZAGREB, October 1st and 2nd, 2015. Book of abstract.

Horvatek Tomić, Danijela ; Severin, Krešimir ; Slavica, Alen

Zagreb:

1849-1022

Podaci o skupu

The 6thInternational Congress: ''VETERINARY SCIENCE AND PROFESSION''ZAGREB

predavanje

01.10.2015-02.10.2015

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Veterinarska medicina