hrvatski

Stanje i perspektive potrajnog gospodarenja šumama u Hrvatskoj

Načelo potrajnosti gospodarenja šumom pojavilo se početkom XVIII. stoljeća nastankom i razvojem šumarstva kao djelatnosti koja se bavi gospodarenjem i očuvanjem šuma za trajnu dobrobit čovjeka, okoliša i gospodarstva. Načelo potrajnosti evoluiralo je od klasičnog oblika osiguranja trajne opskrbe drvom, preko načela višenamjenskog potrajnog gospodarenja šumom do danas razvijane potrajnosti šumskih ekosustava. Potrajno gospodarenje šumama do danas je ostalo izvorni primjer održivog gospodarenja nekim resursom jer se temelji na obnovljivosti šume u prihvatljivim vremenskim okvirima. Neki pravni propisi koji su doneseni u razdoblju od osamostaljenja Republike Hrvatske neposredno ili posredno su omogućili ugrožavanje i narušavanje načela potrajnosti. Mogućnosti prevazilaženja koje nam stoje na raspolaganju su dosljedno poštovati odredbe Ustava Republike Hrvatske, poštivati načelo potrajnosti prilikom donošenja zakonskih i podzakonskih akata, uskladiti odnose Zakona o šumama i ostalih zakona sukladno strategiji potrajnog gospodarenja šumskim ekosustavom, dosljedno provoditi načelo potrajnosti šumskog ekosustava u gospodarenju šumama, u zaštićenim objektima prirode provoditi aktivnu zaštitu sukladno načelima zagrebačke škole uzgajanja šuma, pošumljavati neobrasla šumska zemljišta, sanirati i pošumljavati opožarene površine, staviti zapuštene poljoprivredne površine u uporabu, pažljivo prostorno planirati te razvijati svijest o značenju šuma kao jednom od temeljnih prirodnih dobara Republike Hrvatske.

Hrvatska; šume; potrajnost; ugrožavanje potrajnosti; pravni sustav

nije evidentirano