hrvatski

Oružane snage u poplavi: Što smo stvarno naučili?

Tijekom velikih poplava u Hrvatskoj 2014. godine, vrlo često se kroz medije provlačila ideja o potrebi povećane uloge Oružanih snaga u slučajevima teških elementarnih nepogoda ili sličnih događaja koji zahtijevaju korištenje velikih organizacijskih, logističkih i operativnih kapaciteta. Međutim, tom prilikom izostala je sadržajnija i dublja rasprava. Sudjelovanje vojske u aktivnostima potpore civilnim institucijama i građanima u situacijama velikih prirodnih, tehničko- tehnoloških i drugih nesreća i katastrofa važno je kako uslijed respektabilnih kapaciteta kojima vojska raspolaže, a koji se mogu koristiti u navedenim aktivnostima (zbog načela racionalnosti), tako i uslijed jačanja povezanosti oružanih snaga i društva (vojska pokazuje svoju opću društvenu korisnost). Međutim, u takvim situacijama vojska nikako ne smije postati „snaga prvog odgovora“, odnosno, upravljačke i koordinirajuće funkcije moraju provoditi civilne institucije i namjenske službe. Moguću promjenu uloge oružanih snaga u ne- vojnim aktivnostima, važno je sagledavati u širem kontekstu. Događaji širom svijeta posljednjih su godina pokazali da su građani postali benevolentniji na procese ograničavanja slobode, ukoliko zauzvrat mogu očekivati veću razinu sigurnosti. Uslijed toga nužan je povećan oprez, jačanje liberalno-demokratskih standarda, što uključuje i civilni demokratski nadzor nad oružanim snagama i sprečavanje „militarizacije“ obrambene politike.

civilno-vojni odnosi; potpora civilnim institucijama; upravljanje u krizama

nije evidentirano