hrvatski

Rat i mir: prijatelj-neprijatelj

Pregledno izlaganje temelji se na historijskoj analizi razvoja zapadnog filozofijskog mišljenja u biti kojega je suprotstavljanje, odnosno πόλεμος (rat). U biti zapadne filozofije, neovisno o tome radi li se o metafizičkim počelima pokretanja i kretanja, ontologijskim načelima bića i ne-bića, teologijskom dihotomijom dobra i zla, gnoseologijskim načelima dijalektike, proturječja, antinomija, negacije i kriticizma te filozofijsko-političkim zahtjevima za slobodom, u odnosima pojedinca i pojedinca, odnosno pojedinca i cjeline, uvijek je riječ o bivstvovanju kao suprotstavljanju (sukobljavanju). Navedeni odnosi postavljeni su tako da teže prevladavanju takvih suprotstavljanja (dovršenosti, miru), no potrebno je se zapitati je li doista riječ o mogućnosti takvog prevladavanja ili je svijet, sukladno svojem filozofijskome utemeljenju, permanentno sveden na takva suprotstavljanja koja se ne mogu prevladati zato što je riječ o suprotstavljanju kao egzistenciji per se, o modusu bitka ili bitku samome. Odnosno je li bitak po sebi moguć bez pred-mišljenja ili pred-očenja Drugoga kojeg se može razumjeti ili kao omogućenje za sebstvo ili kao suprotnost sebstvu (neprijatelja). Osim na problematiziranju navedene perspektive, izlaganje se u konačnici svodi na pokušaje prevladavanja putem Adornova zahtjeva za neidentičnosti kao negativnoj dijalektici te Levinasove i Ricœurove ontologije Drugoga, ali i demantiranju takvih pokušaja posredstvom ontologijske i egzistencijalne pozicije prijatelj-neprijatelj Carla Schmitta, kao pozicije nemogućnosti dokidanja ili ograničavanja mogućnosti rata i uspostavi trajnoga mira.

prijatelj-neprijatelj; metafizika; ontologija; dijalektika

nije evidentirano