Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 789700

Marinka Šimić, Akademijin brevijar, HAZU III c 12, hrvatskoglagoljski rukopis s konca 14.stoljeća. Jezična studija. Transliteracija. Faksimil.


Marinka Šimić, Akademijin brevijar, HAZU III c 12, hrvatskoglagoljski rukopis s konca 14.stoljeća. Jezična studija. Transliteracija. Faksimil., Zagreb: Staroslavenski institut, 2014 (monografija)


Naslov
Marinka Šimić, Akademijin brevijar, HAZU III c 12, hrvatskoglagoljski rukopis s konca 14.stoljeća. Jezična studija. Transliteracija. Faksimil.
(Marinka Šimić, The Academy Breviary, HAZU III c 12, Croatian Glagolitic Manuscripts from the and of 14.th c., Linguistic study. Transliteration. Fascimile edition.)

Urednik/ci
Vesna Badurina Stipčević

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Staroslavenski institut

Grad
Zagreb

Godina
2014

Stranica
268 + faksimil

ISBN
978-953-6080-16-8

Ključne riječi
Akademijin brevijar; Psaltir; Komunal; hrvatskoglagoljski rukopisi; jezik
(Academy Breviary; Psalter; Common of Saints; Croatian Glagolitic manuscripts; language)

Sažetak
Knjiga sadrži latiničku transliteraciju glagoljskoga Akademijina brevijara, studiju o jeziku brevijara te faksimil. Među tridesetak hrvatskoglagoljskih brevijara posebno mjesto pripada Akademijinu brevijaru (sign. HAZU IIIc 12), rukopisu koji je pisan hrvatskom ustavnom glagoljicom oko 1384. godine. Po sadržaju se ubraja u posebnu vrstu časoslova, tzv. Liber horarum, a među hrvatskoglagoljskim rukopisima očuvana su još samo dva takva časoslova: Lobkovicov psaltir iz 1359. godine i Pariški zbornik, Slave 73 (Borislavićev zbornik) iz 1375. godine. To je posebna vrsta časoslova za redovnice i laike koji nisu znali latinski, a nastala je tako da su se Psaltiru dodavali pojedini dijelovi, tj. Komunal, Oficij za mrtve, mali Oficij Majke Božje i Kalendar, što je i sadržaj Akademijina brevijara. Jezik je ovog rukopisa hrvatski crkvenoslavenski koji je posebice u Psaltiru konzervativan po svojim fonološkim, morfološkim i leksičkim obilježjima. O mjestu pisanja brevijara nisu očuvani podatci ; zna se jedino da bi mogao biti iz Istre, i to prema Kukuljevićevoj zabilješci na hrptu rukopisa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Vesna Stipčević, (126364)