hrvatski

Istraživanje prirodnih značajki i procjena antropogenog utjecaja na kvalitetu ekosustava rijeke Krke u području Visovačkog jezera: Faza II

U okviru multidisciplinarnog projekta „Istraživanje prirodnih značajki i procjena antropogenog utjecaja na kvalitetu ekosustava rijeke Krke u području Visovačkog jezera- Faza I“ (lipanj 2012-svibanj 2013, Ciglenečki i sur., 2013) istraženo je u jednogodišnjem razdoblju šire područje Visovačkog jezera, od Roškog slapa do Skradinskog buka, pri čemu su se nastojali prikupiti osnovni elementi za procjenu antropogenog utjecaja na taj dio toka rijeke Krke. Istraživanje je bilo usmjereno na dva osnovna problema: eutrofikaciju i njezin mogući utjecaj na ciklus organske tvari i pojavu anoksije te na moguće opterećenje vodenog stupca i sedimenata različitim specifičnim organskim i anorganskim zagađivalima. Glavni rezultati iz prve faze istraživanja Visovačkog jezera ukazuju kako je jezero monomiktički sustav koji karakterizira relativno visok unos slatkih voda, prvenstveno putem rijeke Krke, a u manjoj mjeri i rijekom Čikolom i bujičnim ispirnim vodama. Slatkovodni donosi osnovni su čimbenik eutrofikacijskih procesa u jezeru, a istovremeno predstavljaju i glavni put unošenja različitih antropogenih sastojaka. Eutrofikacijski procesi i posljedice koje oni imaju za ekološke prilike u Visovačkom jezeru ovise, prije svega, o hidrološkim i klimatološkim prilikama. Od hidroloških čimbenika najvažniji je protok rijeke Krke koji određuje vrijeme izmjene vode u bazenu Visovačkog jezera, ali i količinu hranjivih soli i drugih tvari koje uječu na kvalitetu okoliša. S druge strane, klimatološki ciklus utječe na sezonsku stratifikaciju bazena te na taj način igra značajnu ulogu u dinamici fitoplanktona i ciklusu organske tvari, uključujući i nastanak pridnenih anoksija, te u različitim biogeokemijskim procesima. Iako je Visovačko jezero smješteno u rijetko naseljenom i netaknutom okolišu bez većih izravnih antropogenih izvora na svojim obalama, zbog činjenice da su u uzvodnom toku rijeke Krke smješteni neki značajniji antropogeni izvori, posebice gradovi Knin i Drniš ono predstavlja vrlo osjetljiv ekosustav koji zahtijeva sustavno planiranje i provođenje mjera zaštite. Nastavljanjem gore navedenog multidisciplinarnog projekta dodatno se pojašnjavaju procesi vezani za pojavu eutrofikacije i anoksije u Visovačkom jezeru, a dobiveni rezultati će se iskoristiti za pokušaj kvatificiranja unosa tvari u jezero. Dobiveni rezultati svakako će omogućiti procjenu uvjeta koji dovode to pojave anoksije te će dodatno ukazati i na moguće izvore antropogenih tvari u jezero. Cjelokupan projekt svakako će doprinijeti planiranju budućih istraživanja i monitoringa kao i održivom gospodarenju ovim jedinstvenim krškim sustavom vezano i za globalne klimatske promjene. To je posebo važno jer dobiveni podaci mogu poslužiti za procjenu promjene stanja nakon uvođenja sustava za pročišćavanje otpadnih voda gradova Knina i Drniša koji su u izgradnji.

Visovačko jezero ; eutrofikacija ; antropogeni utjecaj ; anoksija

nije evidentirano