Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 789225

Dubrovački prinos hrvatskoj pravopisno-jezičnoj standardizaciji u drugoj polovici XIX. stoljeća


Grčević, Mario
Dubrovački prinos hrvatskoj pravopisno-jezičnoj standardizaciji u drugoj polovici XIX. stoljeća // Četvrta kroatološka konferencija: Dubrovnik u hrvatskoj povijesti. Knjiga sažetaka i program. / Grčević, Mario ; Vekarić, Nenad (ur.).
Zagreb, Dubrovnik: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 21-22 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Dubrovački prinos hrvatskoj pravopisno-jezičnoj standardizaciji u drugoj polovici XIX. stoljeća
(Dubrovnik's contribution to Croatian orthographic and language standardization in the second half of the XIX. century)

Autori
Grčević, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Četvrta kroatološka konferencija: Dubrovnik u hrvatskoj povijesti. Knjiga sažetaka i program. / Grčević, Mario ; Vekarić, Nenad - Zagreb, Dubrovnik : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 21-22

ISBN
978-953-7823-49-8

Skup
Četvrta kroatološka konferencija: Dubrovnik u hrvatskoj povijesti

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 16.-18.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Dubrovački prinos hrvatskoj pravopisno-jezičnoj standardizaciji u drugoj polovici XIX. stoljeća
(Dubrovnik's contribution to Croatian orthographic and language standardization in the second half of the XIX. century)

Sažetak
Zahvaljujući jezičnoj politici koju je u Zagrebu vodila Jugoslavenska akademija i uvažavanjem prijedloga koji su dolazili iz Dubrovnika, a koji su se kao jedini mogući nametali i zbog drugih razloga, između Zagreba i Dubrovnika krajem XIX. stoljeća nije došlo do normativnoga rascjepa, već do integracije. Integracijom pod vodstvom Zagreba željelo se obuhvatiti ne samo prostor Trojedne Kraljevine, već i prostor Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Kao rezultat te jezične politike nastala su krajem XIX. stoljeća u Zagrebu ključna normativna djela hrvatskih vukovaca. Međutim, Srbijanci ih nisu prihvatili i procijenili su – kako 1900. godine svjedoči srpski političar, diplomat, povjesničar i filolog Stojan Novaković (1842.–1915.), učenik Đure Daničića, – da »Hrvati misle da iz jedinstva u načelu stvorenog ali neizvršenog mogu sasvim istisnuti srpsko ime, ograničivši ga, može biti, jedino na Kraljevinu Srbiju«.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-1012676-2672 - Oblici hrvatskoga književnoga jezika (Stjepan Babić, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Hrvatski studiji, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Mario Grčević, (261803)