hrvatski

Procjena rizika od prirodnih katastrofa meteoroloških uzroka

Gotovo se svake godine u zimskom razdoblju pojavljuju štete na građevinama, prometne nesreće i prekidi u odvijanju prometa, kao i prekidi u opskrbi uslugama (struja, voda, telekomunikacije) uzrokovani iznenadnim ili velikim količinama snijega i leda. U razdoblju od 1996-2014. u Republici Hrvatskoj su prijavljene godišnje štete od snijega i leda u u rasponu od 0.8 mil. kn do 2.6 mlrd. kn, koliko su iznosile štete od ledene kiše u gorskoj Hrvatskoj u 2014. godini. U svrhu kvalitetne pripreme na poteškoće koje ove pojave mogu izazvati u društvu, ali i kako bi se moglo pristupati financijskim sredstvima EU dodijeljenima za ove svrhe, Vlada RH je donijela odluku o izradi Procjene rizika od prirodnih katastrofa gdje je ocjena Rizika od snijega i leda izrađena pri Državnom hidrometeorološkim zavodu njen sastavni dio. Procijenjen je rizik za RH za najvjerojatniji kao i za događaj s najgorim mogućim posljedicama na osnovu odabranih scenarija. Scenariji su predstavljeni u matrici rizika s osima “vjerojatnost” i “posljedice” radi lakše usporedbe s ostalim rizicima. Vjerojatnost se odnosi na vjerojatnost uzroka pojedinog rizika, ovdje je to vjerojatnost pojave snijega i leda, dok se posljedice razmatraju obzirom na tri društvene vrijednosti: zdravlje i život ljudi, gospodarstvo te društvenu stabilnost i politiku. Združeni rizik od snijega i leda procijenjen je i na nivou županija i prikazan na karti rizika od snijega i leda. Primorsko-goranska županija u svom planinskom dijelu najugroženija je od snijega i leda dok umjereni rizik postoji u županijama: Ličko-senjska, Karlovačka, Šibensko-kninska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Virovitičko-podravska županija. Ostale županije imaju nizak rizik od ove prirodne nepogode.

prirodne katastrofe; snijeg; led; rizik; prostorni podaci; karta; klima

nije evidentirano