Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 788343

Splitski javni notarijat u vrijeme nastanka statuta


Grbavac, Branka
Splitski javni notarijat u vrijeme nastanka statuta // Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo. Zbornik radova sa međunarodnoga znanstvenog skupa održanog od 24. do 25. rujna 2012. godine u Splitu / Radić, Željko ; Trogrlić, Marko ; Meccarelli, Massimo ; Steindorff, Ludwig (ur.).
Split: Književni krug Split ; Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu ; Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2015. str. 353-374


Naslov
Splitski javni notarijat u vrijeme nastanka statuta
(Institution of notarial service in the commune of Split at the time of creation of the statute)

Autori
Grbavac, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo. Zbornik radova sa međunarodnoga znanstvenog skupa održanog od 24. do 25. rujna 2012. godine u Splitu

Urednik/ci
Radić, Željko ; Trogrlić, Marko ; Meccarelli, Massimo ; Steindorff, Ludwig

Izdavač
Književni krug Split ; Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu ; Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2015

Raspon stranica
353-374

ISBN
978-953-163-417-5

Ključne riječi
Srednji vijek, Split, Dalmacija, statut, notarijat, pravna povijest
(The Middle Ages, Split, Dalmatia, statute, notariate, legal history)

Sažetak
Poznavanje povijesti notarijata bitno je za bolje razumijevanje funkcioniranja društvenog i kulturnog života srednjovjekovnih dalmatinskih gradova. Razvojni put institucije notarijata u splitskoj komuni može se pratiti od 11. st. od kada potječu prve sačuvane privatno pravne isprave koje su sastavljali pripadnici klera. Okolnost da je za pisanje bila potrebna naobrazba koja se mogla naći samo kod članova klera utjecala je na to da su isključivo duhovne osobe ili svećenici birani u tu službu. Dominantnu ulogu u formiranju notarijata odigrala je splitska nadbiskupija koja je u to doba predstavljala ne samo jako kulturno nego i administrativno žarište. Tako sve do tridesetih godina 13. st. u splitskoj komuni osjeća se jaka dominacija Crkve i prisutnost notara iz crkvenih redova koji su djelovali i za crkvene i za svjetovne potrebe. Promjene se očituju u tridesetim godinama 13. st. jačanjem komunalnih društava i razvojem statutarnog prava kada same komunalne vlasti pokušavaju preuzeti kontrolu u notarskoj službi. Ključnu ulogu u tome odigrao je Toma Arhiđakon uz čije se zalaganje u splitsku komunu dovodi strani potestat koji je u četrdesetim godina 13. st. dao sastaviti Kapitular (protostatut). Početak 14. stoljeća označavao je period u kojem se u splitskoj komuni, a i u ostalim dijelovima Dalmacije javila potreba za notarima koji su imali visoku pravnu naobrazbu. Stoga je u tom razdoblju na prostor Dalmacije pa tako i Splita došlo do nadiranja notara stranaca, većinom s talijanskog područja, koji su samom svojom pojavom uzrokovali isključenje pripadnika domaćeg klera iz javnog notarijata. U splitskoj komuni najzastupljeniji su bili notari koji su potjecali iz talijanskih pokrajina Marche i Lombardije. Svi oni su po samom dolasku nosili titulu imperiali auctoritate notarius (notar carskom ovlašću) što je značilo da su bili obrazovani i da su imali “službenu dozvolu” za obavljanje posla. Prilikom sastavljanja isprava koristili su se formularima koji su nastali u 13. stoljeću, a najviše onim bolonjskog profesora Rolandina Passaggerija Summa artis notariae. Usprkos korištenju formulara splitski notarijat pokazuje i neke posebnosti vezane uz ovu instituciju. One se očituju uporabom pojedinih formula koje su se koristile u određenim tipovima isprava. To je posebice očito u slučaju kupoprodajnih ugovora. Prema notarskoj teoriji kupoprodajni ugovor sastojao se od nekoliko formula contrahentes, res, pretium, traditio rei, promissiones, pena, renuntiatio, refectio damnorum et expensarum i obligatio bonorum. Analiza kupoprodajnih ugovora koje su sastavljali splitski notari ukazala je na to da oni u ugovore nisu uvrštavali formulu traditio rei koju je propisivala onodobna notarska teorija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2014-09-6547 - Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća (Damir Karbić, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Autor s matičnim brojem:
Branka Grbavac, (267056)