Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kant i bioetika (CROSBI ID 399553)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Eterović, Igor Kant i bioetika / Čović, Ante (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2015

Podaci o odgovornosti

Eterović, Igor

Čović, Ante

hrvatski

Kant i bioetika

Tema je doktorskog rada posvećena istraživanju međusobno obogaćujućeg odnosa između filozofije Immanuela Kanta (1724.–1804.) i suvremene bioetičke rasprave. U radu će se kombinirati dva temeljna pristupa – historijski i problemski. Prvo je poglavlje posvećeno objašnjenju povijesnih okolnosti koje su uvjetovale nastanak bioetike, bez čega ne bi bilo moguće adekvatno razumjeti njezino pravo značenje i inovativni karakter. Izdvojeni su bitni događaji i obrazloženi kao ključni za razvoj discipline. Pojmovna je analiza fokusirana na raščlanjenje i semantičko preciziranje disciplinarnih okvira te se kroz kritičku analizu razlika u pristupima evaluiraju razlozi i argumenti koji se odnose na preferiranje pojedinih pristupa. U drugom se poglavlju kroz objašnjenje Kantova mjesta u programatskom zadatku europeizacije bioetike te važnosti za mišljenje epohalnosti obrazlaže motivacija i potreba istraživanja njegove filozofije za suvremenu bioetiku (integrativnu bioetiku). Središnji dio disertacije posvećen je odnosu Kantove filozofije i bioetike, a iz metodičkih je razloga podijeljen na dva poglavlja. U trećem se poglavlju razmatra odnos i utvrđuje presjek Kantove misli i problemskog sadržaja bioetike. Najprije se rekonstruira Kantova etička pozicija koja se intencionalno odnosi na moralnu odgovornost u moralnoj zajednici, tj. zajednici „konačnih umnih bića“. Za poziciju integrativne bioetike, koja postulira proširenje moralne odgovornosti izvan okvira moralne zajednice na druga živa bića, iznimno su važna Kantova brojna izjašnjenja o odnosu prema životinjama, koja se analiziraju i brane. Istraživanje je postupno prošireno na problem okoliša, pri čemu se pronalazi uporište u Kantovoj misli za zasnivanje odgovornosti prema svem živom svijetu pa i samom okolišu koji ga okružuje, a koji bi bio usklađen s njegovom etičkom pozicijom. U četvrtom se poglavlju poduzima istraživanje odnosa Kantove misli i bioetike u metodološkom aspektu. Iz očišta suvremene bioetike (napose integrativne bioetike) analizira se Kantov opus pod vidom iznalaženja rješenja za poteškoće u metodološkom konstituiranju s kojima se bioetika od svojeg nastanka kronično suočava. Polazeći od analize spoznajnoteorijskog dijela Kantova opusa, nalaze se uporišta za metodološko zasnivanje i epistemološko profiliranje bioetičke discipline, prije svega za teorijsko fundiranje pojmova pluriperspektivnosti, orijentacijskog znanja i integrativnosti. Zaključno se neophodnost Kantove filozofske misli za suvremenu bioetiku (u sadržajnom i metodološkom pogledu) sustavno povezuje s vrijednošću bioetičkog prečitanja Kanta za aktualiziranje njegove filozofije u bioetičkoj epohi. Također se ocrtava vrijednost prosvjetiteljskog duha Kantove filozofije za karakterizaciju prirode bioetičke epohe.

Immanuel Kant; bioetika; integrativna bioetika; etika; životinjska etika; okolišna etika; pluriperspektivizam; orijentacijsko znanje; integrativnost

nije evidentirano

engleski

Kant and Bioethics

nije evidentirano

Immanuel Kant; bioethics; integrative bioethics; ethics; animal ethics; ethics of environment; pluriperspectivism; orientational knowledge; integrativity

nije evidentirano

Podaci o izdanju

322

06.07.2015.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Filozofija