hrvatski

Polimorfizmi gena sustava matriks metaloproteinaza i fibrinolize u multiploj sklerozi.

Cilj istraživanja: S obzirom da su sustavi matriks metaloproteinaza (MMP) i fibrinolize (FB) uključeni u povećanje propusnosti krvno- moždane barijere, te istodobno u demijelinizacijski, upalni i degenerativni proces u bolesnika s multiplom sklerozom (MS), cilj istraživanja bio je ispitati da li specifični polimorfizmi gena MMP sustava (MMP- 9, MMP-2, TIMP-1, TIMP-2) i FB sustava (TPA i PAI-1), kao i njihovo međudjelovanje, utječu na predispoziciju za razvoj MS-a i/ili na kliničku ekspresiju bolesti. Ispitanici i metode: U ispitivanje je uključeno 560 MS bolesnika i 678 kontrolnih ispitanika iz populacija Hrvatske i Slovenije, od toga 100 bolesnika i 120 zdravih ispitanika iz područja visokog rizika za MS (autohtoni stanovnici Gorskog kotara i Kočevja). Identifikacija polimorfizama -1562 C/T MMP-9, -1575 G/A MMP-2, -418 G/C TIMP-2, 372 C/T TIMP-1 i -675 4G/5G PAI-1 gena izvršena je metodom lančane reakcije polimerazom (PCR) te restrikcijom s odgovarajućim restrikcijskim endonukleazama, dok je za Alu I/D TPA polimorfizam korištena alel-specifična PCR reakcija. Rezultati: Polimorfizmi gena MMP sustava (MMP-2, MMP-9, TIMP2, TIMP-1) nisu pokazali značajan pojedinačni ni međusobni utjecaj na predispoziciju i tijek bolesti, s obzirom da nisu opažene razlike u distribuciji alela i genotipova između MS bolesnika i kontrolnih ispitanika, a ni prilikom usporedbe bolesnika ovisno o spolu ili tijeku MS-a. Polimorfne varijante gena FB sustava (TPA i PAI-1) također nisu pokazale značajan zaseban ni međusobni utjecaj na predispoziciju i tijek bolesti u bolesnica, dok su muški bolesnici imali značajno višu frekvenciju (p=0, 014 ; OR=1, 65, CI:1, 11-2, 46) rizične kombinacije genotipova I+/5G+ (62, 2%) u odnosu na zdrave kontrole (50, 0%). Ispitivanje utjecaja navedenih polimorfizama na kliničku ekspresiju bolesti je ukazalo da u muških bolesnika s RR+SP tijekom bolesti nije utvrđen značajan utjecaj polimorfizama MMP-2, MMP-9 i TIMP-1 gena, kao ni njihove interakcije, na kliničke karakteristike bolesti, osim međudjelovanja -1562 C/T MMP-9 i -372 C/T TIMP-1 polimorfizma na dob nastupa bolesti (p=0, 049). Polimorfizam -1575 G/A MMP-2 je pojedinačno značajno utjecao (p=0, 008) u bolesnica sa RR+SP tijekom bolesti te je pokazao trend u interakciji s -1562 C/T MMP-9 polimorfizom (p=0, 062) na EDSS. Zaseban se učinak -1562 C/T MMP-9 polimorfizma na dob nastupa bolesti (p=0, 038) pokazao neznačajnim (p=0, 175) u interakciji s -372 C/T TIMP-1 polimorfizmom. U RR+SP bolesnika oba spola nije utvrđen značajan utjecaj TPA I/D i PAI-1 4G/5G polimorfizama ni na jednu od promatranih kliničkih karakteristika bolesti. Također treba naglasiti da su u bolesnika s PP tijekom bolesti opaženi značajni utjecaji MMP-2 polimorfizma (p=0, 007) i interakcije MMP- 2/MMP-9 (p=0, 021) na MSSS, utjecaj TPA I/D na PI u muškaraca (p=0, 016), u bolesnica pojedinačni učinak PAI-1 4G/5G (p=0, 028) i u interakciji s TPA I/D (p=0, 011) na dob nastupa bolesti, ali uslijed malog broja bolesnika u navedenim skupinama ovaj rezultat ne omogućava donošenje važnijih zaključaka. Nadalje, usporedbom podskupina s različitim prvim simptomom MS-a je pokazano da se distribucije MMP-2, MMP-9, TPA I/D, PAI-1 genotipova, kao i kombinacija MMP-2/MMP-9 te TPA/PAI-1 genotipova, nisu značajno razlikovale između skupina s ON, MM i SM početkom bolesti, dok veći broj značajno različitih distribucija TIMP-1 i MMP-9/TIMP-1 genotipova u oba spola upućuje da bi navedeni geni doista mogli utjecati na pojavnost prvih simptoma bolesti. Polimorfne varijante ispitivanih gena su utjecale i na kliničku ekspresiju bolesti u podskupinama bolesnika s različitim prvim simptomom bolesti pri čemu je –1575 G/A MMP-2 polimorfizam značajno modificirao dob nastupa u bolesnika s ON (p=0, 009), dok su u bolesnika s MM opaženi značajni učinci međudjelovanja TPA/PAI-1 polimorfizama (p=0, 025) te MMP- 9/TIMP-1 polimorfizama (p=0, 045 u muškaraca i p=0, 031 u žena) na MSSS vrijednosti. Posebice su uspoređeni polimorfizmi MMP i FB sustava u MS bolesnika iz žarišta i izvan žarišta pri čemu nisu uočene značajne razlike glede njihovog utjecaja na predispoziciju i kliničku ekspresiju bolesti, pa se opažene razlike u tijeku MS-a ili pojedinim kliničkim karakteristikama bolesti između navedenih skupina ne mogu pripisati utjecajima ispitivanih polimorfizama. Ispitivanje interakcije MMP i FB genskih polimorfizama na predispoziciju i kliničku ekspresiju bolesti u naših bolesnika je pokazalo da niti jedna kombinacija MMP-9/TIMP-1 genotipova u međudjelovanju s rizičnim ili protektivnim kombinacijama TPA/PAI-1 genotipova nije značajno utjecala na razvoj i kliničke karakteristike bolesti kao što su dob nastupa, EDSS, MSSS, trajanje bolesti i PI. Zaključak: Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da unatoč tome što su pojedine polimorfne varijante ispitivanih gena, pojedinačno ili u kombinaciji, značajno utjecale na razvoj i kliničke karakteristike bolesti u pojedinim podskupinama bolesnika stratificiranih prema spolu ili tijeku MS-a, u našem istraživanju nismo utvrdili značajan utjecaj interakcije polimorfizama gena matriks metaloproteinaznog i fibrinolitičkog sustava na predispoziciju i kliničku ekspresiju bolesti u hrvatskih i slovenskih bolesnika.

Genski polimorfizam ; Inhibitor plazminogen aktivatora-1 ; Krvno-moždana barijera ; Matriks metaloproteinaza-2 ; Matriks metaloproteinaza-9 ; Multipla skleroza ; Tkivni plazminogen aktivator ; Tkivni inhibitor metaloproteinaza-1 ; Tkivni inhibitori metaloproteinaza-2

nije evidentirano