Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 787900

Uloga kolektivne isprike i oprosta u društvenom oporavku poslijeratne zajednice


Ajduković, Dean; Čorkalo Biruški, Dinka; Kardov, Kruno; Löw Stanić, Ajana; Štambuk, Marina
Uloga kolektivne isprike i oprosta u društvenom oporavku poslijeratne zajednice // 22. Dani Ramira i Zorana Bujasa : program i sažeci priopćenja = 22nd Ramiro and Zoran Bujas’ Days, : program and abstracts
Zagreb: Filozofski fakultet, 2015. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Uloga kolektivne isprike i oprosta u društvenom oporavku poslijeratne zajednice
(The role of collective apology and forgiveness in social recovery of a post-war community)

Autori
Ajduković, Dean ; Čorkalo Biruški, Dinka ; Kardov, Kruno ; Löw Stanić, Ajana ; Štambuk, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa : program i sažeci priopćenja = 22nd Ramiro and Zoran Bujas’ Days, : program and abstracts / - Zagreb : Filozofski fakultet, 2015

Skup
Dani Ramira i Zorana Bujasa (22 ; 2015)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16-18.04.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Međugrupni sukob ; međugrupna isprika ; međugrupni oprost ; pomirenje ; zajednice nakon sukoba
(Intergroup conflict ; intergroup apology ; intergroup forgiveness ; post-conflict communities ; reconciliation)

Sažetak
Međugrupni sukobi karakterizirani velikim stradanjem i masovnom traumatizacijom nepovratno mijenjaju zajednicu. Ključno pitanje funkcioniranja zajednice u kojoj ranije sukobljene grupe nastavljaju živjeti je kako se mogu unaprijediti njihovi poremećeni odnosi. Pretpostavlja se da priznavanje odgovornosti za prouzročenu štetu i patnju i međugrupna isprika imaju važnu ulogu u prevladavanju posljedica sukoba i unaprjeđenje odnosa između grupa u zajednici, te da bi opraštanje moglo voditi pomirenju među grupama. U ovom kvalitativnom istraživanju postavili smo sljedeća istraživačka pitanja: Kako ljudi u zajednici pogođenoj ratom razumiju značenje kolektivne isprike i oprosta? Jesu li im to osobno važno? Misle li da je to značajno za njihovu etničku grupu i dobrobit zajednice u kojoj žive? Proveden je niz fokusnih grupa (11) i intervjua (12) s pažljivo odabranim heterogenim uzorkom Hrvata i Srba, stanovnika Knina i Vukovara (35 žena, 30 muškaraca ; u dobi od 20 do 78 godina ; zaposlenih i nezaposlenih ; svih razina obrazovanja ; hrvatskih branitelja i pripadnika srpske vojske ; osoba s velikim osobnim gubicima i bez njih). Analize su pokazale da sudionici ispriku i oprost ponajprije razumiju kao individualni čin, a ne međugrupni. Zapravo ne vide tko bi u ime grupe mogao dati ispriku i zatražiti oprost, odnosno tko bi oprost mogao dati. Smatraju da isprici mora prethoditi utvrđivanje istine o počinjenom nasilju i nanesenoj patnji, pa priznavanje krivnje, jer to isprici daje neophodnu uvjerljivost. Svakodnevne oblike suživota i funkcioniranja vide kao svojevrsni oblik međugrupnog oprosta. Pojedine primjere opraštanja osoba s gubicima doživljavaju kao iznimke, ali pozitivne i hrabre. Glavna pretpostavka unaprjeđenja odnosa Hrvata i Srba u Vukovaru je utvrđivanje istine o nestalim članovima obitelji s strane.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA