hrvatski

Kvaliteta života starijih osoba u Republici Hrvatskoj 2007. i 2012. godine: glavne odrednice i opažene promjene

U ovom istraživanju željelo se ispitati zadovoljstvo životom starijih osoba u Republici Hrvatskoj na osnovi podataka međunarodnog istraživanja European Quality of Life Survey (EQLS) provedenoga 2007 i 2012 godine. S obzirom na evidentne promjene u dobnoj strukturi stanovništva Hrvatske, gdje udio starijih osoba stalno raste, zadovoljstvo životom upravo te skupine građana postaje sve važnije društveno pitanje. Pokušali smo utvrditi razinu zadovoljstva različitim aspektima života starijih osoba, utvrditi u kojoj se mjeri i po kojim aspektima razlikuju od ostalih dobnih skupina, utvrditi do kojih je promjena došlo u periodu od 2007 do 2012 te koje su glavne odrednice općeg zadovoljstva životom starijih. Podaci su prikupljeni na reprezentativnim uzorcima od 1000 stanovnika Republike Hrvatske u dva navrata, od kojih je starijih osoba u uzorku iz 2007. godine bilo 199, a iz 2012. godine 209. Upitnikom su se ispitali različiti parametri zadovoljstva životom koje je prema EQLS-u određeno multidimenzionalno i holistički te uključuje različite mjere, poput subjektivne dobrobiti, mentalnog i fizičkog zdravlja, životnog standarda, zadovoljstva institucijama i javnim službama te mjerama socijalnog povjerenja, participacije i isključenosti. Rezultati su pokazali, sukladno očekivanjima, da su starije osobe u Hrvatskoj u najvećoj mjeri materijalno deprivirane, izvještavaju o relativno slaboj dostupnosti zdravstvenih usluga (posebice izraženo u 2007. godini), te su nižeg fizičkog i mentalnog zdravlja. S druge strane, ne osjećaju se socijalno isključenima te se ne razlikuju od ostalih dobnih skupina s obzirom na povjerenje u institucije i javne službe. Na mjerama subjektivne dobrobiti starije osobe iskazuju nižu razinu sreće od ostalih, te nižu razinu općeg zadovoljstva životom. Subjektivna dobrobit starijih u promatranom periodu je porasla, što se može uglavnom pripisati većem zadovoljstvu zdravstvenim uslugama i njihovom povećanom dostupnosti. U radu su također analizirane neke odrednice subjektivne dobrobiti starijih osoba te su uspoređene s odrednicama dobrobiti kod ostalih dobnih skupina. Uočene su zanimljive razlike u važnosti pojedinih aspekata života u formiranju subjektivne dobrobiti ovisno o dobi, a dobiveni rezultati su raspravljeni u okviru drugih istraživanja i teorijskih modela.

kvaliteta života; mentalno i fizičko zdravlje; životni standard; subjektivna dobrobit; stari ljudi

nije evidentirano